Od pape Pija XII., kao nekadašnjeg studenta, pa sve do pape Benedikta XVI. koji je bio profesor, prethodnici pape Franje imali su neke veze sa sveučilištem koje je 5. studenoga posjetio Papa.

Papa Pio XII. primio je tu akademsku zajednicu u audijenciju 17. listopada 1953. godine te je tom prigodom istaknuo: „Rimski kolegij ili Sveučilište Gregoriana  zasluženo je stekao stalnu naklonost i dobronamjernost rimskih prvosvećenika. Među njima bi bilo predugo spominjati one koji su pojedinačno bili naklonjeni Sveučilištu Gregoriana.“

Ivan XXIII. posjetio je to Sveučilište 18. siječnja 1959.: „Papinsko sveučilište Gregoriana, koje je ovdje u Rimu okruženo i drugim sveučilištima, nalazi se u središtu plemenitog i svetog nasljedovanja intelektualnog istraživanja otvorenijih i sigurnijih putova za spoznaju Krista i za navještaj njegova Evanđelja sadašnjem naraštaju“.

Prije četrdeset godina, 12. ožujka 1964. godine, Sveučilište je posjetio i papa Pavao VI. kao bivši student. Tada se na poseban način obratio studentima: „Naše srce se na poseban način otvara prema vama, ljubljeni mladi. […] Predraga djeco, gledamo vašu vrlo veliku skupinu ne bez pune nade i očinske utjehe. Naime, vi koji ste danas, obrazovani pred Našim očima, svjedoci ovog vrlo važnog događaja Crkve, vi ćete kasnije u svojoj domovini, u provedbi odredaba Ekumenskog koncila, biti Naši revni suradnici. Stoga, nastavite biti vođeni mudrim normama ovoga Sveučilišta, revno svladavajte to obilje zdravog nauka i taj dostojni kult svetih službenika duša, što naše vrijeme apsolutno zahtijeva. Sretnom slučajnošću dogodilo se da se vaša kulturna formacija događala prigodom Ekumenskog koncila; stoga se posvetite s pobožnim žarom odgovoriti na ovaj vrlo važan dar.“

Papa Ivan Pavao I., također bivši student, nije mogao posjetiti Sveučilište u svom kratkom pontifikatu, ali je na Piazzi della Pilotta polagao ispite za licencu (17. listopada 1942.) i obranio svoju doktorsku disertaciju (27. veljače 1947.), a moderator mu je bio isusovac Charles Boyer. Nadalje, u svom prvom govoru s prozora Apostolske palače, pazeći se da nema „obrazovanje i kulturu pape Pavla“, Luciani nije propustio osobno pozdraviti svoga učitelja. Ubrzo nakon toga, kao odgovor na pismo s autogramom na želje generalnog poglavara Pedra Arrupea, Papa je napisao: „Sjećam se svog studija na Sveučilištu Gregoriana (poseban pozdrav o. Boyeru)“.

Ivan Pavao II. Sveučilište je pohodio 15. prosinca 1979. na početku svoje duge petrovske službe i tada je rekao: „Povijest vašeg Sveučilišta pokazuje da u njemu teologija nikada nije bila zamišljena kao izolirana disciplina. Oduvijek je bila uključena u skup učenja, pomna određena drevnim Ratio Studiorum, koji je imao za cilj osigurati integraciju istraživačkog i teološkog znanja u kompleks znanja karakterističnih za ovu epohu […] Ovdje se nazire i vrlo važna zadaća ovoga centra, universitas omnium gentium u srcu Rima i blizu Pape, da koristeći svoju stoljetnu tradiciju suradnje na razini studenata i učitelja, među različitim kulturama, jezicima i mentalitetima, može i mora pridonijeti održavanju i povećanju tog osjećaja bratstva, uzajamnog slušanja, sposobnosti međusobnog razumijevanja, bez čega se jedinstvo ne može čuvati ni težiti ka njemu. Papa računa na vas da ćete nastaviti ovu tradiciju služenja jedinstvu.“

Papa Benedikt XVI. posljednji put je ovo Sveučilište posjetio 3. studenoga 2006.: „S radošću se nalazim na ovom Sveučilištu koje sam prešao u raznim prilikama. Posebno se sjećam obrane teze oca Lohfinka tijekom Koncila, u prisutnosti mnogih kardinala, pa čak i siromašnih stručnjaka poput mene. Posebno se rado sjećam vremena u kojem sam, kao redoviti profesor dogmatike i povijesti dogme na Sveučilištu u Regensburgu, 1972. godine pozvan na ovo Sveučilište od tadašnjeg rektora Hervéa Carriera, DI, da imam kolegij za studente drugog ciklusa specijalizacije iz dogmatske teologije. Držao sam predavanja o Presvetoj Euharistiji.“

Dodajmo i ovome da ove akademske godine na Papinskom sveučilištu Gregoriana studira i 32 studenta i studentica iz Republike Hrvatske i to kao svećenici, redovnici, redovnice te studenti laici.

© L’Osservatore Romano. Za pristup cjelovitom sadržaju, više informacija možete saznati ovdje.