Vjeroučitelji Bjelovarsko-križevačke biskupije na edukaciji o zaštiti djece i ranjivih osoba
FOTO: Bjelovarsko-križevačka biskupija // Vjeroučitelji na edukaciji o zaštiti maloljetnika i ranjivih osoba
Bjelovar (IKA)
Edukacija vjeroučitelja koji djeluju na području Bjelovarsko-križevačke biskupije pod nazivom „Uvod u zaštitu i dobrobit djece i ranjivih osoba“ održana je u subotu 16. studenog u dvorani Biskupijskog ordinarijata u Bjelovaru.
Voditeljice edukacije bile su dr. sc. Anita Dučkić Sertić (voditeljica Centra za promicanje dobrobiti ranjivih osoba Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu) i mag. psych. Jelena Zadro (stručna suradnica Centra za psihološko savjetovanje HKS-a). Susret je moderirao dr. sc. Antun Faltak, svećenik Bjelovarsko-križevačke biskupije i biskupijski povjerenik za pastoral ranjivih osoba.
Susret je počeo molitvom koju je predvodio bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak. U pozdravnim riječima mons. Huzjak istaknuo je važnost poslanja koje imaju vjeroučitelji kao članovi Crkve. Riječi zahvale i dobrodošlice uputio je i predstojnik Katehetskog ureda Bjelovarsko-križevačke biskupije preč. Mirek Hrvojić.
Dr. Dučkić Sertić otvorila je edukaciju predavanjem „Granice u odnosima“. Polazeći od samog značenja pojma, predavačica je skrenula pozornost na važnost zdravih granica koje dovode do međusobnog poštovanja među pojedincima te cjelokupnu čovjekovu komunikaciju stavljaju na ispravne temelje. Istaknula je i važnost razlikovanja pojedinih granica: emocionalnih, intelektualnih, fizičkih, financijskih, seksualnih, vremenskih, vjerskih… Naglasila je kako postoje granice oko kojih ne može biti pregovora, ali i važnost postavljanja granica u odnosu na djecu i mlade. Preuzimanje previše odgovornosti ili emocija za djela drugih osoba, kao i očekivanje od drugih da preuzmu naše odgovornosti, dvije su osnovne pogreške koje se manifestiraju kod ljudi s loše postavljenim granicama.
„Vrste zlostavljanja; rizični i zaštitni čimbenici; posljedice zlostavljanja“ bila je tema predavanja mag. psych. Jelene Zadro koja je polazeći od same terminologije, naglasila kako se u vrste zlostavljanja ubrajaju zanemarivanje (emocionalno, zdravstveno, edukativno i fizičko), kao i fizičko, seksualno, emocionalno i duhovno zlostavljanje. Predavačica je navela indikatore svakog tipa zlostavljanja te detaljno izložila sve simptome i moguće posljedice do kojih ono može dovesti. Naglasila je i važnost zaštitnih čimbenika na razini obitelji na kojima je potrebno raditi (bračni partner koji pruža podršku, ekonomska sigurnost, kvaliteta odnosa roditelja i djeteta, uključenost u školske aktivnosti). Posebnu je važnost istaknula dotičući zaštitne čimbenike na razini pojedinca (emocionalno podržavajući odnos s jednom osobom u vrijeme odrastanja, jasna slika o ponašanju odraslih prema djetetu kao i odbacivanje stavova i vrijednosti zlostavljačkih roditelja). Istaknula je važnost zaštitnih čimbenika na razini lokalne zajednice poput podržavajuće zajednice, postojanja službi za pomoć i medije edukativnog karaktera. Drugi dio predavanja zapravo je bila radionica u kojoj su vjeroučitelji bili podijeljeni u grupe od kojih je svaka dobila tekst koji je govorio o nekoj vrsti spomenutog zlostavljanja. Trebalo je prepoznati o kojemu se obliku zlostavljanja radi te koje su njegove posljedice, ali i mogućnosti pomoći, odnosno terapije. Predstavnik svake grupe iznio je promišljanja i zaključke do kojih su došli.
Dr. Dučkić Sertić potom je održala predavanje „Razumijevanje moći i kako dalje nakon zlostavljanja“. Posebno je naglašena stvarnost zloupotrebe autoriteta, koji sa sobom nosi teške posljedice. Predavačica je istaknula primjere koji su se dogodili unutar Katoličke crkve u Irskoj. Neke od primjera moglo se vidjeti i u video prilogu koji je pušten. Posebno je naglašena pohvalna činjenica kako je Katolička crkva uistinu poduzela značajne korake u sprječavanju eventualnih zlostavljanja od strane crkvenih osoba te je žrtvama zlostavljanja ponudila adekvatnu pomoć i ponovnu integraciju u crkvenu zajednicu.
U raspravi su vjeroučitelji mogli iznijeti vlastita zapažanja o onome što su naučili, kao i postavljati različita pitanja vezana uz tu problematiku.