Komentirajući protivljenje Katoličke Crkve uvođenju rodnih studija na Sveučilište u Zagrebu, nadbiskup Kutleša je rekao da je Crkva kroz povijest bila jedna od najvažnijih institucija koje su se zauzimale za autonomiju sveučilišta. „Kada gledamo zagrebačko sveučilište, mi smo svjesni da svako demokratsko društvo, pogotovo univerziteti i sveučilišne institucije, imadu svoju autonomiju i oni su slobodni donositi i odlučivati o studijima koje žele i kako žele“, rekao je nadbiskup Kutleša.

Dodao je zatim da treba uzeti u obzir i pitanje nauka Crkve. „Taj nauk jest da Katolička Crkva – što se tiče rodne ideologije – smatra da ona nije prikladna jer se protivi temeljnoj nakani Stvoritelja. Bog je stvorio muško i žensko i ne postoje tolike vrste rodova i svega onoga što mi danas imamo“, istaknuo je. Rekao je i da je Katolički bogoslovni fakultet sastavni dio Sveučilišta te da veliki kancelar, koji je odgovoran za nauk i moral koji se izučava na tom fakultetu, svakom profesoru koji poučava teološke predmete daje kanonsko poslanje (missio canonica) da može poučavati uime Crkve.

„Svaki profesor, koji poučava teološke predmete, poučava uime Crkve, a ne u svoje ime. S druge strane, na katoličkom sveučilištu profesori predaju discipline gdje nemaju mandate i on im nije potreban. Do komplikacija je došlo jer se u tim stvarima ide daleko. Potrebno je definirati i reći neke stvari“, istaknuo je nadbiskup. „Crkva ima pravo o pitanjima vjere i morala izraziti svoje stajalište u društvu, a pitanje je svakog sveučilišta što će ono napraviti i kako će napraviti svoje studije“, rekao je mons. Kutleša. Dodao je da smatra kako rodni studiji nisu potrebni te da se i u drugim državama rodne teorije i studiji pretvaraju u rodne ideologije i „ideološki pokret koji ima sasvim neke druge posljedice nego što se možda u javnosti prezentira“.

Što se tiče zamjene zemljišta između Zagrebačke nadbiskupije i Grada Zagreba radi gradnje novog maksimirskog stadiona, nadbiskup Kutleša je rekao da su zasad zadovoljni jer sve ide po planu kako je potpisano u ugovoru. „Zagrebačka nadbiskupija je učinila sve što je bilo potrebno. U ugovoru je potpisano da će u roku od dvije godine Vlada, zajedno s Gradom Zagrebom, urediti te stvari i dati ih na raspolaganje Nadbiskupiji. To znači da mi dajemo teren oko Maksimira, a dobit će se kompenzacija za crkvene prostre, crkve i ono što bude potrebno. Vlada će s Gradom dogovoriti i obeštetiti ono što treba i što je potpisano“, rekao je.

O dječjim vrtićima i školama u vlasništvu Crkve 

Upitan o prošlotjednom sastanku stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Vlade Republike Hrvatske, nadbiskup Kutleša je rekao kako Crkva želi da katoličke škole budu izjednačene s javnim školama, to jest da svaki vjernik katolik ima pravo upisati i odgajati svoje dijete u vjeri i da može izabirati. „Crkva ništa više ne traži nego što imadu javne škole“, poručio je. Istaknuo je i problem s dječjim vrtićima, koji su spušteni na lokalnu razinu pa o lokalnoj upravi ovisi hoće li ih sufinancirati ili ne.

„Nama se događa da nekada u nekim dječjim vrtićima imamo samo elitu koja može platiti, a Crkva ne želi na dječjim vrtićima zarađivati, nego dati uslugu, pogotovo onim roditeljima kojima je najpotrebnije. Mislimo da tu nepravdu treba ispraviti radi roditelja koji na kraju snose troškove za sve to što nije usuglašeno. Želimo da svaki dječji vrtić, osnovna i srednja škola, koju Katolička Crkva osniva, bude izjednačena s javnim institucijama, a ne s privatnim jer naši dječji vrtići i škole nisu profitabilne, nego neprofitabilne organizacije“, rekao je nadbiskup.

Upitan o prijavi Zagrebačke nadbiskupije na poziv Agencije za elektroničke medije za iskazivanje javnog interesa za obavljanje djelatnosti pružanja televizijske usluge, mons. Kutleša je rekao da niti žele niti mogu – zbog nedostataka novčanih sredstava i osoblja – pokrenuti svoj televizijski kanal, već da im je nakana bila ukazati na potrebu javnog kanala na kojemu će se više govoriti o religiji i vjerskim temama.

Unutarnja obnova katedrale gotova iduće godine

Komentirajući radove na zagrebačkoj katedrali, nadbiskup Kutleša je rekao kako očekuju da će barem unutarnja obnova u potresu stradale katedrale biti gotova sljedeće godine te da stručnjaci kažu da je za vanjsku obnovu potrebno pet do deset godina, iako on vjeruje da će to biti brže. Radi se, dodao je, o jednoj od najkompleksnijih obnova u Europi. Na pitanje hoće li vjernici sljedeće godine Božić moći slaviti u katedrali, istaknuo je da vjeruje da hoće, ali i da to ne ovisi o Crkvi, već o izvođačima radova te da to stavlja u Božje ruke, izvijestio je HRT.