U homiliji, vladika Stipić je rekao: „Danas nas Božja riječ vodi u srce kršćanske vjere – oprost. U Evanđelju po Mateju koje smo danas čitali na hrvatskom i ukrajinskom jeziku. Gospod nam govori o kraljevstvu nebeskom, uspoređujući ga s kraljem koji je odlučio naplatiti dugove svojih slugu Krist nam jasno pokazuje koliko smo svi mi dužnici Božjega milosrđa. I koliko je važno da, kad smo sami primili oprost, znamo taj oprost dijeliti drugima. Ne zadržavati mržnju, ne uzvraćati zlom, nego – kao što je Krist oprostio nama – i mi oprostimo jedni drugima. Ne samo sedam puta, nego „sedamdeset puta sedam. Ovo nije lako. Nije bilo lako ni blaženom Miroslavu Bulešiću, istarskom svećeniku koji je u doba komunističkog režima nastavio hrabro ispovijedati vjeru u Krista. Ubili su ga na današnji dan 1947. Godine na brutalan način, u crkvi pred oltarom, jer se nije htio odreći vjere u Isusa Krista. Njegovo srce, iako je znalo tko ga progoni, ostalo je srce svećenika – spremno oprostiti. Naša crkva ga zato slavi kao blaženika I primjer kršćanske vjere i kršćanskog oprosta. Česticu njegovih moći čuvamo u katedrali u Križevcima i u našem svetištu pokrova presvete bogorodice u Kričkama u Dalmaciji. On je govorio moja osveta je oprost“.

Podsjetio je da je 23. kolovoza obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima: nacizma, fašizma i komunizma. I u Hrvatskoj i u Ukrajini, ti su režimi ostavili krvave tragove u obiteljima, u Crkvama, u šumama, logorima i zatvorima. Milijuni nevinih – muškaraca, žena, djece, svećenika i biskupa – ubijeni su samo zato što su vjerovali, mislili drugačije, pripadali drugom narodu ili nisu htjeli šutjeti. U svjetlu Evanđelja i naše kršćanske vjere ne pozivamo samo na sjećanje. Pozivamo na ono što je najteže – oprost, ali ne zaborav. Praštanje nije slabost. Praštanje ne briše istinu. Praštanje je čin slobodnog i hrabrog srca koje kaže: ?Zlo neće imati posljednju riječ’“, rekao je vladika.

Govoreći o Ukrajini i stradanju ukrajinskog naroda u ratu, poručio je: „Danas, 24. kolovoza, Ukrajina slavi Dan neovisnosti. Nažalost, ta sloboda i danas je ugrožena. Vi, dragi ukrajinski vjernici, znate što znači trpjeti. Neki ste morali pobjeći iz domovine, ostaviti sve, doći ovamo, tražeći mir. Crkva je vaš dom. Ovdje smo zajedno – Hrvati i Ukrajinci – kao jedno Tijelo Kristovo. Naša Križevačka eparhija i Grkokatolička crkva u Hrvatskoj otvorila je svoja vrata za vas vjernike iz Ukrajine. Postavili smo ovdje svećenika koji za vas služi svake nedjelje liturgiju na ukrajinskom jeziku. Molimo s vama i vapijemo: ‘Gospode, daruj Ukrajini mir!’ Molimo i za mir u pojasu Gaze gdje svakodnevno od bombi i gladi stradavaju mnogi nevini ljudi osobito civili i među njima mnoga djeca.” 
Vladika je poručio da je u svijetu punom mržnje, laži i ideologija koje dijele ljude i narode, kršćanin pozvan biti svjetlo, svjedočiti ljubav, istinu i mir. „Isus nas danas podsjeća – ako želimo da Bog nama oprosti, moramo i mi drugima oprostiti. Ako želimo mir u svijetu, moramo najprije mir nositi u vlastitom srcu. Dragi ukrajinski vjernici, vaš narod prolazi kroz križni put. Ali znajte – niste sami. Vaša vjera, vaša molitva, vaša postojanost – to je svjedočanstvo cijeloj Europi. I kao što je Hrvatska u svojim teškim danima 90-ih molila za slobodu i istinu, tako i mi danas molimo s vama i za vas“, poručio je.

Na kraju, vladika Stipić je zaključio: „Mir koji tražimo za Ukrajinu, za Hrvatsku i za cijeli svijet nije puki prekid djelovanja oružja. To je onaj mir koji izlazi iz srca pomirenog s Bogom. Taj mir rađa se u ispovijedi, u euharistiji, u oprostu i istini. Bez toga mira – mir među narodima bit će krhak, privremen i površan.“