Događaj je dio globalnog procesa započetog u Vatikanu u svibnju 2024., kada je papa Franjo okupio znanstvenike i društvene dionike na summitu na kojem je usvojen dokument „Planetarni poziv na djelovanje za otpornost na klimatske promjene“. Nakon skupova u Sjedinjenim Američkim Državama i Keniji, bečki susret označava europski početak regionalnih konferencija, a zaključci će se ugraditi u pripremu završnog svjetskog summita 2026. u Vatikanu, na kojem bi trebao biti prihvaćen „Univerzalni protokol za klimatsku otpornost“.

Sudionici će raspravljati o posljedicama klimatskih promjena u Europi – od toplinskih valova, poplava i suša, do otapanja ledenjaka, rizika za poljoprivredu, prehrambene sustave i zdravlje. Poseban naglasak stavljen je na koncept MAST – ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu i društvenu transformaciju.

Uz kardinale Petera Turksona i Christopha Schönborna, na skupu će govoriti predsjednik Austrijske akademije znanosti Heinz Faßmann, gradonačelnik Beča Michael Ludwig, predsjednik Papinske akademije znanosti Joachim von Braun, austrijski ministar poljoprivrede Norbert Totschnig te brojni međunarodni stručnjaci i političari, među kojima gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo i gradonačelnik Bologne Matteo Lepore. Očekuju se i predstavnici Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime te Europske svemirske agencije.

Zaključci bečkog summita trebali bi ponuditi konkretne opcije za regionalne prilagodbe i dati smjernice gradovima i regijama u razvoju akcijskih planova, kao i doprinose za nadolazeće svjetske klimatske konferencije.