Istina je prava novost.

Beč: Počeo 26. plenarni susret istočno-katoličkih biskupa Europe

U Beču je u ponedjeljak 8. rujna počeo 26. plenarni susret istočno-katoličkih biskupa Europe o temi „Jedinstvo u različitosti“. Na skupu je najavljeno da će se njihov 28. susret održati u Hrvatskoj, u čast jubileja 250. obljetnice utemeljenja Križevačke eparhije nastale 1775., izvijestio je Ured za medije Križevačke eparhije.

Na susretu u Beču sudjeluju katolički biskupi različitih istočnih obreda koji djeluju na području Europe. Hrvatsku predstavljaju vladika Milan Stipić i voditelj Eparhijskog ureda za medije đakon Livio Marijan.

Među ostalim, sudjeluju i pročelnik Dikasterija za Istočne Crkve kardinal Claudio Gugerotti, predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) nadbiskup Gintaras Krušas te umirovljeni bečki nadbiskup i ordinarij za katolike istočnih obreda u Austriji kardinal Christoph Schönborn.

Program susreta obuhvaća predavanja o temi jedinstva i različitosti u Katoličkoj Crkvi, odnosa među Istočnim katoličkim Crkvama te njihova odnosa s Latinskom Crkvom. Uz radni dio, planirana su i brojna liturgijska slavlja, među kojima se posebno ističe svečana Božanska liturgija sv. Ivana Zlatoustoga u bečkoj katedrali sv. Stjepana.

Susret se održava u Beču povodom 250. obljetnice utemeljenja „Barbareuma“ – posebnog bogoslovnog sjemeništa za grkokatolike Habsburške Monarhije, koje je carica i kraljica Marija Terezija osnovala posebnim dekretom 7. listopada 1775. godine. Jedan od glavnih zagovaratelja osnutka bio je križevački biskup Bazilije Božičković iz Hrvatske, a prvi rektor postao je hrvatski grkokatolički svećenik Jozafat Bastašić, koji je kasnije izabran i za križevačkog vladiku.

U sjemeništu „Barbareum“, smještenom u nekadašnjem isusovačkom kolegiju sv. Barbare, obrazovali su se grkokatolički svećenici iz Rumunjske, Ukrajine, Mađarske, Slovačke i Hrvatske. Pohađali su razna bečka učilišta, stjecali široku kulturu i znanje te po povratku u svoje domovine značajno pridonijeli kulturno-prosvjetnom razvoju svojih naroda.

Nakon ukinuća sjemeništa 1783. i njegova preseljenja u Lavov i Eger, crkva sv. Barbare ostala je prva grkokatolička župa u Beču, a njezina opstojnost uvelike se vezuje uz djelovanje trećeg rektora „Barbareuma“, hrvatskog grkokatoličkog svećenika Atanazija Gvozdanovića. Uz sjemenište i crkvu nastao je i „Collegium Croaticum“ – hrvatski kolegij kroz koji su prošli brojni hrvatski svećenici i intelektualci.