Pokrovitelji i organizatori bili su Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE) i Dikasterij za Istočne Crkve, a domaćin je bio kardinal Christoph Schönborn, umirovljeni bečki nadbiskup i ordinarij za katolike istočnih obreda u Austriji.

Na susretu je sudjelovalo više od 65 biskupa i brojni svećenici bizantskog, siro-maronitskog, siro-katoličkog, siro-malabarskog i armenskog obreda iz mnogih europskih zemalja u kojima istočne katoličke Crkve djeluju stoljećima, ali i u državama gdje su u posljednjih dvadesetak godina, zbog doseljavanja radnika, osnovane nove biskupije i administrature.

Među sudionicima su bili vladika Svyatoslav Ševčuk, veliki nadbiskup kijevsko-galički i poglavar Ukrajinske grkokatoličke Crkve, vladika Jonaš Maksim, metropolit Slovačke grkokatoličke Crkve, vladika Filip Kocsis, metropolit Mađarske grkokatoličke Crkve i brojni drugi prelati iz gotovo svih europskih zemalja. Hrvatsku su predstavljali vladika Milan Stipić, biskup križevački, o. dr. sc. Robert Rapljenović i đakon mr. sc. Livio Marijan.

Skupu su nazočili i kardinal Claudio Gugerotti, prefekt Dikasterija za Istočne Crkve, nadbiskup Filippo Ciampanelli, podtajnik Dikasterija, te mons. Gintaras Grušas, nadbiskup Vilniusa i predsjednik CCEE-a.

Četverodnevni je skup započeo u ponedjeljak, 8. rujna, na blagdan Rođenja Presvete Bogorodice, svečanom Večernjom po bizantskom obredu u grkokatoličkoj crkvi sv. Barbare, a potom i prijmom u bečkoj gradskoj vijećnici, gdje je sudionike primio gradonačelnik dr. Michael Ludwig.

Drugi dan, 9. rujna, započeo je euharistijskom liturgijom siro-malabarskog obreda koju je predvodio biskup Mar Joseph Srampickal. Slijedila su predavanja kardinala Schönborna, kardinala Gugerottija na temu „Jedinstvo u različitosti: prepreke na putu“ i nadbiskupa Grušasa na temu „Jedinstvo među istočnim katoličkim Crkvama u Europi“, nakon kojih su održani okrugli stolovi i rasprave. Popodne su sudionici posjetili apostolskog nuncija u Austriji nadbiskupa Pedra Lopeza Quintanu te povijesni augustinski samostan Stift Klosterneuburg.

Trećega dana, u srijedu 10. rujna, kardinal Schönborn govorio je o „Zajedništvu između istočnih katoličkih Crkava i Latinske Crkve u Europi“. Poslijepodne je uslijedio susret s predstavnicima Europske unije u Austriji Patrickom Lobisom i Claudijom Plakolm, austrijskom ministricom za vjerska pitanja, te svečana Božanska arhijerejska liturgija sv. Ivana Zlatoustoga u bečkoj katedrali sv. Stjepana. Liturgiju je predvodio veliki nadbiskup Ševčuk, a homiliju je izrekao kardinal Schönborn, istaknuvši da su istočne katoličke Crkve, unatoč teškim i nepravednim progonima, ostale vjerne Kristu i Svetom Ocu te danas pružaju snažno svjedočanstvo vjere u Europi. Liturgiju je prvi put izravno prenosila austrijska državna televizija ORF.

Završnog dana, u četvrtak 11. rujna, završno predavanje održao je dr. o. Thomas Nemeth, predstojnik Katedre za teologiju i povijest istočnih Crkava Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Beču, na temu „Istočni katolici u Austriji: povijesna prisutnost u Habsburškom carstvu i današnjem Beču“.

Nakon završne rasprave objavljeno je službeno priopćenje u kojemu je, među ostalim, naglašeno: potreba za jačim sudjelovanjem istočnih katoličkih Crkava na Svjetskom susretu katoličke mladeži, važnost boljeg upoznavanja prisutnosti i specifičnosti istočnih katolika u latinskim učilištima i među latinskim klerom, briga da istočno-katolički klerici pri pastoralnom pomaganju latinskim župama ne izgube vezu sa svojim matičnim Crkvama i obredima, nužnost objavljivanja kanonskih uputa i dokumenata kako bi bili dostupni svima, te važnost produbljivanja dijaloga i unapređenja odnosa istočnih katoličkih i pravoslavnih Crkava, osobito u pogledu primanja sakramenata.

Zaključeno je da će 27. susret biti održan u Mariapócsi (Mađarska) od 15. do 18. rujna 2026., a 28. susret u Križevcima (Hrvatska) od 15. do 18. rujna 2027., u povodu 250. obljetnice utemeljenja Križevačke eparhije. Prvi biskup te eparhije, Bazilije Božičković, bio je osobito zaslužan za kanonski ustroj grkokatoličkih Crkava u Habsburškoj Monarhiji te za osnivanje prve grkokatoličke župe sv. Barbare u Beču, a svećenik i kasniji biskup Jozafat Bastašić bio je prvi rektor „Barbareuma“.