Na predstavljanju su sudjelovali mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije Petar Palić, umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić, urednik izdanja izv. prof. dr. sc. Marinko Marić te rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić.

Rektor Tanjić uputio je pozdravnu riječ te izrazio zadovoljstvo što se promocija ovog vrijednog zbornika održava upravo na HKS-u istaknuvši: „Ovi vrijedni radovi pokrivaju razne discipline, crkvena i opća povijest, pastoral, demografija, jezik, kultura… Njegova je vrijednost u tome što obrađene teme značajno doprinose znanstvenom poznavanju Trebinjsko-mrkanske biskupije. Nečemu što ne smijemo zaboraviti, što moramo uvijek oživljavati i što je poziv da se i dalje istražuje.“

Nadbiskup Puljić podsjetio je na riječi svetog Ivana Pavla II. koji je mladima poručio da ne zaboravljaju svoju prošlost, jer čovjek bez pamćenja i prošlosti riskira ostati i bez budućnosti, istaknuvši da je pamćenje sastavni dio identiteta obitelji i društva. „O tomu sugestivno svjedoči i ovaj bogato uređeni zbornik, koji nas potiče da se ‘ne umaramo zahvaljivati Gospodinu’ za baštinu koju smo naslijedili“, poručio je nadbiskup.

Ova obljetnica, istaknuo je nadbiskup Puljić, dobar je povod „listati požutjele stranice prijeđenog hoda“ i donijeti na svjetlo dana ono što je zapisano tijekom toga razdoblja. To je zapravo „vremensko portretiranje“ prošlosti koje je za ljude vrlo važno. „Prikupljeni radovi pružaju prigodu svima u prošlosti jedne od najstarijih biskupija uspostavljenih nakon dolaska Hrvata i njihova pokrštenja osjetiti i prepoznati ‘otajstvene tragove Onoga’ koji više od tisuću godina ‘prolazi i blagoslivlja ljude i arhive’, kamenjar, litice i njive, gudure i kanjone blagoslovljene Humske zemlje“, rekao je.

Prema mišljenju nadbiskupa Puljića, ovo znanstveno djelo, trebalo bi naći mjesto na polici svake obitelji, župa i drugih važnih institucija. Istaknuo je, između ostaloga, prilog mons. Nikole Menala koji proučava „pravni vid Trebinjsko-mrkanske biskupije“, te pokušava otkriti tajnu kako je biskupija „opstala“ bez vlastitog pastira, a administrirali su je biskupi s juga i zapada, jer je bila „ad nutum Sanctae Sedis“, kako piše u dokumentu (breveu) Lava XIII.

„Mostarski biskupi tu vremenitu službu apostolskog upravitelja obavljaju pune 132 godine. A nakon smrti posljednjega trebinjskoga biskupa Nikole Ferića, ona je bez vlastitog pastira preko 200 godina. Svoj prilog autor s ‘periferije’ upućuje Vrhovnom Pastiru (koji je imao osobiti osjećaj za periferije) neka se obazre na ovu biskupiju s dugom i bogatom poviješću, koja je ujedno i ‘plodno tlo ekumenskoga dijaloga s odijeljenom braćom’“, naveo je nadbiskup Puljić.

Biskup Palić objasnio je da je predstavljanje zbornika prigoda pohvaliti knjigu i potaknuti na čitanje te da je riječ o povijesnom, kulturnom i duhovnom dokumentu koji na jednom mjestu sabire dragocjena svjedočanstva o vjeri, trpljenju i identitetu našeg vjernog naroda kroz stoljeća. Naglasio je da je budućnost teško procjenjivati i prognozirati, a život i zbivanja na ovim prostorima uče nas da je ona nepredvidiva.

„Međutim, jedno je sigurno. Bez upućenosti na Isusa Krista i iskrenog odnosa s njim koji je glava Crkve i otvorenosti snazi njegova duha, život pojedinaca, zajednice, biskupije nestaje i suši se. Prošlost i sadašnjost Trebinjske biskupije možemo sažeti riječima iz pastoralne konstitucije Drugog vatikanskog sabora o crkvi u suvremenom svijetu – ‘Crkva hoda zajedno s čovječanstvom i sa svijetom proživljava istu zemaljsku kob. Ona je kao kvasac i takoreći duša ljudskog društva koje se treba u Kristu obnoviti i preobraziti u Božju obitelj’ (Gaudium et spes 40)“, naveo je biskup Palić.

Objasnio je da se u zborniku može iščitati i tražiti nadahnuće za sadašnjost. „Povijest opisana u tom zborniku uči nas vjernosti Crkvi, ustrajnosti i spremnosti na žrtvu kako bi na taj način pokušali svjedočiti svoju pripadnost hrvatskom narodu i Katoličkoj Crkvi.“

Biskup Palić istaknuo je da autor donosi prilog o demografskom kretanju katoličkog stanovništva, od početka 17. do početka 21. stoljeća, kako na razini biskupije tako i na razini župe s ciljem da prikaže i analizira njegovo kretanje koje je kroz to razdoblje doživjelo mnoga iskušenja, no unatoč svemu sačuvalo je svoj vjerski i nacionalni identitet.

„Prema statističkim podacima biskupskog ordinarijata za 2024. godinu, Trebinjsko-mrkanska biskupija danas ima 15.604 katolika podijeljene u 2 dekanata – Stolački i trebinjski – s 15 župa (8 u stolačkom, a 7 u trebinjskom) i 27 inkardiniranih svećenika, od kojih je 21 svećenik na službi u biskupijama, dvojica su izvan biskupije, a četvorica su u mirovini“, objasnio je biskup Palić.

Urednik izdanja Marinko Marić istaknuo je da se ovom promocijom i zbornikom otvaraju vrata stoljeće za stoljećem, otvaramo pogled na tisuću godina imena i mjesta, oltare i kućne pragove, slavlja i kušnje. „Taj pogled zove se Trebinjsko-mrkanska biskupija. Zbornik je zajednička gesta sjećanja prema prostoru koji nas je oblikovao prema precima koji su nas učili vjeri i prema zajednici koja nas danas drži na okupu.“

Govoreći iz perspektive urednika naglasio je kako su na raspolaganju imali mnoštvo niti: dokumente, dosadašnje spoznaje, svjedočanstva i nova istraživanja, a njegov je zadatak bio od tih niti isplesti povezanu i jasnu cjelinu koja će ostati budućim naraštajima. Nastojao je uskladiti i povezati autore, izvore i glas zajednice kako bi svatko tko otvori knjigu mogao u njoj prepoznati svoje lice i svoj trag.

„Ovaj zbornik nema za cilj dostizati znanstvene visine. On želi biti most između jučer i sutra, između zavičaja i dijaspore, između znanosti i života. Most u oba smjera – podsjetnik odakle smo došli i putokaz kamo idemo“, zaključio je Marić.

Urednici dr. Marinko Marić i dr. Ivica Puljić prikupili su sedamnaest vrijednih priloga, te priredili zbornik radova koji je nakon Stoca i Dubrovnika predstavljen u Zagrebu.

Predstavljanje je organizirano u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Zajednicom Hrvata istočne Hercegovine. Program je moderirala Ana Dagelić, a promociju je pjevanjem uveličala Marija Husar Rimac.