Na konferenciji su govorili predsjednik BK BiH vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH Tomo Vukšić te potpredsjednik BK BiH mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić.

Generalni tajnik BK BiH don Bojan Ivešić na početku konferencije za medije pročitao je priopćenje sa zasjedanja.

Zahvalivši na početku svim djelatnicima obavijesnih sredstava koji omogućavaju da šira javnost bude upoznata s zaključcima zasjedanja, nadbiskup Vukšić izvijestio je da su biskupi ovoga puta razmatrali nekoliko različitih tema, među kojima je istaknuo hodočašće u Rim u povodu 2025. godine od rođenja Isusa Krista. Pojasnivši da se u Katoličkoj Crkvi svakih 25 godina održavaju jubilejske godine i jubilejska slavlja u povodu Isusova rođenja, kazao je da će sljedeće ovakvo redovito jubilejsko događanje biti za 25 godina, ali da će se, u međuvremenu, 2033. godine obilježiti 2000. godina od rođenja Isusa Krista.

„Izražavam zahvalnost Gospodinu Bogu i mnogim dobrim ljudima što smo imali milost obaviti hodočašće zajedno s biskupima Hrvatske biskupske konferencije te uz sudjelovanje oko 10 tisuća hrvatskih katolika. Zahvaljujem i papi Lavu XIV. što nas je primio za vrijeme spomenutoga hodočašća“, istaknuo je nadbiskup.

Izvijestio je i o proslavi Jubileja na razini mjesne Crkve te spomenuo proslavu 1100 godina od održavanja splitskih sabora u Tomislavgradu. Podsjetio je da su 925. i 928. godine u Splitu održana dva pokrajinska sabora koja su uredila organizaciju Crkve i njezino-pastoralno djelovanje među Hrvatima. Dodao je da se sve dogodilo u vrijeme hrvatskog kralja Tomislava, što je bio povod za obilježavanje i proslavu 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva.

„Mi smo na ovome zasjedanju se sjetili svega toga što se dogodilo, analizirali, tražili duhovne koristi koje smo uočili, kao i eventualno neke sugestije, ideje za buduća hodočašća, što se može učiniti još bolje da bude vjernicima na veću korist“, dodao je nadbiskup Vukšić.

Istaknuo je i da su biskupi smatrali važnim oglasiti se o Daytonskom sporazumu, budući da se od njegova potpisivanja uskoro navršava točno 30 godina. „Tom prigodom biskupi ponovili su ono što je kontinuirani stav Biskupske konferencije te općenito Katoličke Crkve, koja se uvijek vodi općim dobrom, onim što je interes svih, svakoga čovjeka i svakoga naroda… I jer je ovo 30. obljetnica, smatrali smo da bi bio propust ako se također i ovaj put ne bismo oglasili, ponavljajući ono što je stalni crkveni nauk, pogotovo kad je u pitanju nanošenje eventualne nepravde prema bilo kome“, rekao je nadbiskup Vukšić.

Biskup Palić izvijestio je da su biskupi raspravljali o još nekoliko tema koje se tiču unutarnjeg crkvenog života. Spomenuo je veće uključivanje laika u crkveni život, bilo u liturgiji ili u drugim dijelovima života Crkve, te je istaknuo da su biskupi doradili smjernice koje će vrijediti za područje BK BiH.

„Tu je, naravno, i ovaj biskupijski dio proslave, da se ne stekne dojam da je Jubilej obilježen samo na jednoj visokoj razini, kao što je Biskupska konferencija i zajednički programi dviju biskupskih konferencija. Tu su, naravno, i događaji po biskupijama gdje se nastojalo kroz susrete s različitim skupinama obilježiti ovu Jubilejsku godinu, koja je za nas katolike veoma važna, kao godina nade, osobito za nas u bosanskohercegovačkom društvu, s obzirom na sve izazove s kojima se naši vjernici susreću u biskupijama“, rekao je biskup Palić.

Na novinarsko pitanje o aktualnosti prijedloga BK BiH iz 2005. godine o regionalizaciji Bosne i Hercegovine, nadbiskup Vukšić pojasnio je da poslanje Crkve i crkvenih osoba nije rješavanje državnih pitanja. „Poslanje Crkve i crkvenih osoba je iznošenje zdravijih načela i pravila. Provedba je stvar ljudi koji su izabrani da budu na vlasti i da donose takve odluke, naravno, poštujući velika moralna i etička načela“, rekao je.

Dodao je da je prijedlog naišao na pozitivan odjek u javnosti, ali da se u praksi gotovo ništa nije dogodilo. „Oni koji odlučuju učinili su da to nije primijenjeno i nije napravljeno. Mi ostajemo kod svojih načela pravde, što sam već maloprije kazao, i poštivanja svih ljudskih prava i prava svakoga naroda“, zaključio je nadbiskup.

Na pitanje za pojašnjenje svojih ranijih izjava o nepravdi prema hrvatskom narodu, nadbiskup Vukšić pojasnio je da je pod time mislio na nepravde općenito u Bosni i Hercegovini, posebno prema manjinskim skupinama. „Nažalost, to nije nepravda koja se nanosi samo hrvatskom narodu. Postoje manjinske zajednice na različitim područjima u BiH koje često nisu u situaciji ostvariti svoja prava. Hrvatski narod je, statistički gledano, manjinski na gotovo cijelom području BiH osim u nekim zonama. Postoje mnogi nepravedni zakoni, od izbornog do drugih, ili zakoni koji uopće ne postoje, poput zakona o povratu oduzete imovine. To je, uistinu, nepravedno, a ponekad i pravni sustav ne pruža zaštitu za opće etički prihvatljive i korisne odluke za sve zajednice“, istaknuo je nadbiskup, podsjećajući i na inerciju lokalnih vlasti u provođenju takvih zakona.

Priopćenje s 94. redovitog zasjedanja BK BiH