Pozdrave na početku večeri izrekli su ravnateljica Arhiva Nikolina Pozniak i dubrovački biskup Roko Glasnović, koji je otvorio izložbu naslovljenu „Damnatio memoriae – zabrana sjećanja – zatajenje”. Ravnateljica Pozniak izrazila je zadovoljstvo zbog suradnje Arhiva i biskupijskog Vijeća za kulturu i znanost te zahvalila donatoru Matku Križancu, koji je posredstvom kolekcionara Igora Goleša Arhivu darovao sada već arhivsku građu o biskupu Careviću.   

Biskup Glasnović je spomenuo neke velike obljetnice koje se u ovoj godini obilježavaju, a među njima je i obljetnica smrti biskupa Carevića. Podsjetio je na geslo pokojnog biskupa „Mir Kristov“, dodavši kako je mir potreban i u svijetu i u ljudskim srcima. Osvrćući se na biskupov životni put, biskup Glasnović je istaknuo kako je biskup Carević „ne samo naš, iako ga mi prirodno doživljavamo svojim jer biskupstvo određuje neku osobu, on je i ponikovski, stonski, metkovski, splitski, zagrebački i svakako rimski, latinski“.

Okupljenima se obratila viša arhivistica Kornelija Bašica koja je zajedno s kolegicom Tanjom Ladišić postavila izložbu u prostor Sponze. Iz donacije koja čini arhivski fond Josipa Marije Carevića s 54 dokumenta, na dubrovačkoj izložbi je izdvojen dio koji daje presjek njegovog života i službi od rođenja preko sjemeništa, života u Rimu i Splitu te imenovanja dubrovačkim biskupom 1929. godine. Na izložbi se mogla vidjeti i biskupova stolica s Carevićevom grbom kao i bula njegovog biskupskog imenovanja.   

Jedan od trojice autora izložbe Mario Talajić spomenuo je zasluge druge dvojice autora don Josipa Krpića, koji je preveo sve tekstove s talijanskog i latinskog jezika, i Mija Igora Ostojića, koji je obavio istraživanje po knjižnicama i arhivima. Nakon osmišljavanja izložbe, pronađeno je još dokumenata u Zagrebu o biskupu Careviću. 

U drugom dijelu večeri župnik župe Veliko Trgovišće i upravitelj župe Velika Erpenja don Luka Slijepčević u dvorani Sponze je održao predavanje „Problematika odnosa biskupa Carevića i dubrovačkoga svećenstva“ na temelju svog akademskog rada koji je posvetio istraživanju života i djela biskupa Carevića.  

Župnik Slijepčević je objasnio kako je uopće došao do toga da se počne baviti temom života biskupa Carevića. Istaknuo je i da je bavljenje žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima, osobito bavljenje nestalim osobama, teško, zahtjevno i često neugodno. Okupljenima je prezentirao povijesne zapise o biskupu Careviću koje su zabilježili tadašnji apostolski nuncij i neki visoki crkveni službenici tog vremena. 

Predavač je, među ostalim, naveo i riječi dubrovačkog biskupa Pavla Butorca, koji je u upravljanju biskupijom naslijedio biskupa Carevića kao apostolski administrator. „U Dubrovniku sam mnogo toga promijenio, samo da svećenstvo bude zadovoljno, pa se ipak još glođu između sebe, iako im više nema biskupa Carevića.” Vlč. Slijepčević je skrenuo pozornost na činjenicu da Sveta Stolica deset godina nakon odlaska biskupa Carevića, nije bila imenovala dubrovačkog biskupa.

Vlč. Slijepčević je, među ostalim, iznio svoju hipotezu koja glasi da su se svećenici Dubrovačke biskupije bili podijelili u dva tabora: jedan tabor koji je oštro kritizirao i najvjerojatnije klevetao biskupa i drugi tabor koji je biskupa branio. Čini se da je podjela među svećenicima u biskupiji bila toliko izražena da biskup Carević više nije mogao upravljati biskupijom, pa je bio zamoljen zatražiti mirovinu, istaknuo je. „Osobito se mi svećenici možemo poistovjetiti s biskupom Carevićem jer i danas je lako optužiti nekoga za nešto što nije napravio, a opet i nama je lako neopreznim ponašanjem dati provoda da nas se krivo shvati”, primijetio je predavač. 

Predavanje, nakon kojeg su uslijedila pitanja, zaključeno je dvjema tezama. Poznato je kako je Bl. Alojzije Stepinac bio je osobito strog prema kleru koji nije živio u skladu sa svojim pozivom. Prema tomu, da su optužbe vezane uz biskupa Carevića bile imalo istinite vjerojatno ga ne bi bio primio u Zagreb gdje je biskup otišao živjeti nakon umirovljenja. Također, nadbiskup Josip Ujčić, koji je vizitirao biskupiju i čuo sve priče na terenu, zdušno je radio na tome da se biskupa Carevića rehabilitira i ne spominje nikakve ozbiljne optužbe. Moderator večeri bio je član biskupijskog Vijeća za kulturu i znanost Ivan Viđen, izvijestio je Ured za medije Dubrovačke biskupije.