U koncelebraciji su bila četiri svećenika predvođena biskupskim povjerenikom za redovnike fra Kristianom Stipanovićem.

Nadbiskup Križić je u propovijedi govorio o životu i djelu sv. Marije Krucifikse di Rosa, istaknuvši kako je govor o svecima uvijek obilježen osjećajem nedorečenosti jer „nikada ne možemo do kraja proniknuti u misterij odnosa između Boga i čovjeka“. Podsjetio je da je sv. Marija Krucifiksa bila osoba izvanredne djelatne ljubavi, požrtvovnosti i duboke vjere te da je njezin život bio poput svjetiljke upaljene u tami siromaštva, bolesti, napuštenosti i patnje, u koje je hrabro ulazila noseći Kristovo svjetlo.

Govoreći o njezinu životnom putu, mons. Križić podsjetio je kako je rođena 1813. u Brescii, u imućnoj obitelji, ali da je već u mladosti pokazivala iznimnu osjetljivost za patnju drugih te kako „nije ostala zatvorena u sigurnosti svoga doma“, nego je poslušala Božji poziv među siromašne, bolesne i prezrene. U vremenu epidemija i ratova, dodao je, postala je snažan znak Božjega milosrđa, spremna riskirati vlastiti život služeći oboljelima, što je, kako je naglasio, „nadnaravni zahvat“, a ne samo plod naravi.

Nadbiskup je istaknuo kako sv. Marija Krucifiksa svojim služenjem nije tražila priznanja niti ljudsku slavu, nego je sve činila iz vjere i dubokog iskustva Boga. Njezin je pogled, rekao je, bio trajno upravljen prema Raspetome Kristu koji pati u svakom čovjeku te je zato bila prisutna među najpotrebnijima s nježnošću majke i odlučnošću svetice. Naglasio je kako „nije samo njegovala tijela, nego je liječila i duše“, vraćajući ljudima dostojanstvo koje im je svijet često oduzimao.

Govoreći o osnutku Družbe milosrdnih sestara sv. Marije, koju je utemeljila sa samo 27 godina, istaknuo je njezinu duhovnu zrelost i viziju „da nijedna osoba ne smije biti ostavljena sama u svojoj patnji“, dodavši kako se to djelo ljubavi i milosrđa nastavlja i danas. Govoreći o vrijednosti vremena i života, mons. Križić istaknuo je kako „vrijednost života nije u njegovoj dužini, nego u njegovu sadržaju“, naglasivši razliku između pukog brojanja dana i mudrog življenja vremena. U tom je svjetlu rekao kako je sv. Marija Krucifiksa, iako je umrla mlada, po Božjoj logici „živjela dugo“, jer su njezini dani bili ispunjeni darivanjem sebe drugima.

Na kraju je mons. Križić istaknuo da sv. Marija Krucifiksa ostaje trajni izazov suvremenom čovjeku, osobito u svijetu koji se često zatvara pred patnjom drugih. Zatim je pozvao vjernike da ne mjere svoj duhovni život samo riječima i obredima, nego konkretnom ljubavlju prema onima koji trpe, zaključivši molitvom da po njezinu zagovoru dobiju „srce koje vidi, ruke koje su spremne služiti i vjeru koja se ne predaje pred poteškoćama“.

Na kraju mise okupljenima se obratila provincijalna poglavarica s. Roza Marković, uputivši riječi zahvalnosti nadbiskupu na dolasku, blizini i poticajnoj riječi koja, kako je istaknula, uvijek iznova vraća na temeljne istine vjere i zajedništva u Kristu. Podsjetila je na karizmu i primjer utemeljiteljice, naglasivši da su dobrota, suosjećanje i blizina potrebitima trajni poziv sestara, ali i svih vjernika te je na kraju svima poželjela Božji blagoslov i ustrajnost u življenju ljubavi u svakodnevici.

Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor sestara Službenica Milosrđa pod ravnanjem s. Nikoline Matešić, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.