Govoreći o Bogu koji je ušao u ljudsku stvarnost, povijest i svakodnevicu, što je evanđelist Luka opisao u svojom evanđelju, biskup je u propovijedi pojasnio neke povijesne činjenice o caru Augustu koji je vladao u vrijeme Isusova rođenja.

Spomenuo je i kako je ove godine na poljanama gdje su pastiri čuli anđeoski glas, blagoslovljena Kapela hrvatskih svetaca i blaženika, smještena između palestinske i španjolske kapele, koja čuva uspomenu na trenutak kad je nebo progovorilo zemlji. „To je prostor gdje se povijest, vjera i Božja objava susreću, i gdje se i mi, kao pastiri, tiho upisujemo u povijest spasenja“, istaknuo je biskup.

Protumačio je kako Božja riječ uvijek traži put do ljudskog uha i srca te u tom kontekstu spomenuo i novi prijevod Biblije na standardni hrvatski jezik kao i pokušaje u povijesti da se cjelovita Biblija prevede na hrvatski jezik. Najstarije svjedočanstvo o tome je prijevod prvih dviju knjiga Biblije krajem 15. i početkom 16. stoljeća u Dubrovniku.

Slavlje rođenje djeteta Isusa potaknulo je na promišljanje o otvorenosti životu i kulturi života te je biskup rekao kako su „u svijetu koji često izgleda besmislen, djeca ona koja unose nadu“.

„Božić nas uči da u svakom čovjeku prepoznamo dar Božje prisutnosti. Da budemo braća i sestre, ljudi dobre volje, ljudi zajedništva, solidarnosti, ljubavi i mira“, zaključio je.

Pjevanje na misi predvodio je Mješoviti katedralni zbor, a uz misu su suslavili generalni vikar mons. Ivica Pervan i katedralni župnik don Marin Lučić.