Okupljenim vjernicima uputio je božićnu poruku u kojoj je istaknuo:

„Dok vam svima čestitam Rođenje Gospodina našega Isusa Krista – Božić, želim vam poručiti da je Gospodin Isus Krist došao na ovaj svijet u obličju čovjeka i sluge kako bi pomirio i zacijelio odnose između Boga i čovječanstva. To je učinio otkupiteljskim činom na križu, po kojemu je spasio grešnog čovjeka. Cijela ekonomija spasenja započinje Isusovim dolaskom na svijet. Čitav Stari zavjet i svi proroci pripremali su nas za to ispunjenje koje ovim slavljem slavimo.

Krista i danas neki ljube, a neki ne. Neki prihvaćaju njegov nauk i vjeruju u njega, a neki ga odbijaju i zaobilaze. Međutim, on je postavljen kao svjedočanstvo i znak svima. U svojoj ljubavi nudi se svima kao dar spasenja i života vječnoga. Premda je svojim rođenjem donio radost i veselje, odmah po dolasku na svijet izazvao je protivljenje i za neke postao opasan. Slično je i danas, nakon dvije tisuće godina.

Braćo i sestre, mi smo izabrali Krista. Neka i večeras, i u sve dane, dođe među nas. Sada je prilika da mnoge stvari popravimo, promijenimo i učinimo boljima kako bi Bog bio Emanuel – Bog s nama – i doista prebivao među nama. To ispovijedamo i u pozdravu: ‘Krist je među nama!’ No, tek ako živimo onako kako nas je on učio, ako se ljubimo i prihvaćamo njegov nauk, on će doista biti među nama. Tada će u našim obiteljima, župama i u našoj domovini biti predokus raja i njegova spasenja. Želim vam da u vašim domovima i obiteljima, i među svima nama, bude radost Kraljevstva Božjega.“

Nakon bdjenja u konkatedrali, vladika Stipić pridružio se mons. Draženu Kutleši, nadbiskupu zagrebačkom i metropolitu, te s njime koncelebrirao na Misi polnoćki, koja se prvi put nakon potresa slavila u zagrebačkoj katedrali.

Na svetkovinu Rođenja Gospodnjega – Božić, 25. prosinca – vladika Stipić služio je arhijerejsku božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga u Grkokatoličkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Liturgija je slavljena na hrvatskom, ukrajinskom i staroslavenskom jeziku. U homiliji je istaknuo:

„Krist se rodio u siromaštvu jer njegovo Kraljevstvo nije od ovoga svijeta. Nije tražio bogatstvo i raskoš, nego je pokazao skromnost i jednostavnost kao temeljne vrline. Skromna špilja to zorno pokazuje, a ona simbolizira i utrobu zemlje od koje je sazdan svaki čovjek. Tako je i sama zemlja sudjelovala u rođenju Onoga koji će svojom smrću i uskrsnućem otkupiti sav stvoreni svijet.

Krist je kao dijete pretrpio opasnosti i progonstva te time pokazao da su svi oni koji trpe siromaštvo, bolest, glad i progon slični njemu, da ih on pribraja sebi, razumije i s njima suosjeća.“

U nastavku homilije dodao je:

„U blagdanu Božića ocrtava se početak i vrhunac svih ostalih događaja iz Kristova života. Upravo zato s velikom ljubavlju prigrlimo i ljubimo ovaj božićni blagdan. Pozivam vas da u ovom radosnom slavlju sudjelujete s revnošću i žarom. Neka svatko ostavi svoje svakodnevne brige kako bismo mogli vidjeti Gospodina koji leži u jaslama, povijen u povoje. To je doista čudesan i uzvišen prizor, kako reče sveti Ivan Zlatousti.

Kristovo rođenje ne možemo istinski slaviti ako se ne sjetimo onih kojima je teško: starih, bolesnih, osamljenih i beskućnika; prijatelja i rođaka koje su njihove obitelji zaboravile. Darujmo im o Božiću barem trenutak svojega vremena i pažnje. Sjetimo se i naše braće i sestara koji trpe zbog ratova u Ukrajini i u pojasu Gaze, progonjenih kršćana u Africi te svih koji su u teškom položaju zbog ljudskog zla i mržnje.

Danas živimo u vremenu Božje milosti i velike ljudske slobode. Svi imamo slobodu činiti veliko dobro, ali, nažalost, i veliko zlo. Ne zaboravimo Gospodinove riječi: ‘Pustite neka oboje raste do žetve. U vrijeme žetve reći ću žeteocima: Pokupite najprije kukolj i svežite ga u snopove da se spali, a žito skupite u moju žitnicu’ (Mk 4, 29). Kada čovjek izbaci Boga iz svoga života, neminovno gubi moralni smjerokaz.“

Vladika Stipić najavio je pritom da će 2026. godina biti osobito važna za Križevačku eparhiju, jer će biti posvećena pripravi za veliki jubilej 250. obljetnice utemeljenja Križevačke eparhije, koji će se svečano proslaviti 2027. godine.

Nakon liturgijskih slavlja pjevale su se hrvatske, ukrajinske i rusinske božićne pjesme i kolende. Na večer svetkovine Božića vladika Stipić služio je i Veliku večernju u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima.