Prikaz nekih najvažnijih događaja iz opće Crkve te iz Gospićko-senjske biskupije i 11 župa Otočkoga dekanata, kao i kulturnih događanja u gradu Otočcu u protekloj, tj. 2025. godini, sadržan je na 406 stranica.

Nakladnik godišnjaka je Župa Presvetog Trojstva Otočac, a odgovorni urednik je župnik i dekan don Goran Antunović, dok je izvršni urednik don Anđelko Zdeslav Kaćunko. Likovno oblikovanje omota izveli su Milan Krznarić i Kaćunko, a za omot, tj. korice izabrana je kapela BDM Žalosne na Fortici – na naslovnici je oltarna slika u kapeli, a sama crkvica je na poleđini – jer je 2025. proslavljena 300. obljetnica njezine posvete.

Vrilo 2026. je tematski podijeljeno na nekoliko uobičajenih cjelina. Na samom početku je urednikova uvodna besjeda, slijede vijesti o smrti pape Franje i o izboru pape Lava, pa prigodne okružnice i poslanice biskupa Marka Mede te prikaz povijesti kapele Gospe Žalosne na Fortici.

Slijedi Kalendar 2026. – gregorijanski i julijanski – a nakon kalendara je poglavlje „Dobro je znati“ s osnovnim podacima o blagdanima te stanju i organizacijskim pojedinostima opće Crkve i Crkve u hrvatskom narodu. Slijedi prikaz desetak najvažnijih biskupijskih pastoralnih susreta, pa Vijesti iz župa Otočkog dekanata, zatim Mlado Vrilo (o nizu događanja vezanih za mlade).

Važno poglavlje u Vrilu nosi naslov „Ljudi i zavičaj“, a donosi niz zanimljivih i raznorodnih članaka, uglavnom s područja kulture i aktivnosti raznih udruga, među kojima se ističe obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Otočcu.

U završnom dijelu godišnjaka je prikaz sadržaja ili predstavljanja osam knjiga, koje su većinom povezane s Gackom. A na samom kraju su propovijedi zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše na proslavi 25. obljetnice Gospićko-senjske biskupije, i propovijed krčkog biskupa Ivice Petanjka na slavlju Dana hrvatskih mučenika na Udbini te teološki esej Temelji župne zajednice – Evanđeoski međuljudski odnosi kao uvjet opstanka.

Ovogodišnje „Vrilo“, koje je davno zbog svojega sadržaja dobilo naziv „Gacka Danica“, obogaćeno je obiljem fotografija u boji, što doprinosi višoj razini opreme te je kao takvo rado čitano u svim župama dekanata, a postalo je obvezatan dio kućne biblioteke mnogih domova u Gackoj, kao i među iseljenima Gačanima u Hrvatskoj i po svijetu.