Svetište, smješteno 70 kilometara od Buenos Airesa, smatra se duhovnim srcem Argentine. U bazilici, dovršenoj 1937. prema projektu francuskoga arhitekta Uldérica Courtoisa, čuva se kip Gospe od Lujána, zaštitnice zemlje, visok samo 38 centimetara. Vjernici ga štuju gotovo četiri stoljeća, a i danas privlači milijune hodočasnika.

Malenost kipa podsjeća na „put malenosti“ o kojem često govori papa Lav XIV., ističući da je Bog upravo tim putem došao među ljude. „Ta logika malenosti istinska je snaga Crkve“, rekao je Papa 28. studenoga 2025. u katedrali Duha Svetoga u Istanbulu.

Nadbiskup Scheinig opisao je Gospinu prisutnost kao tihu, postojanu i majčinsku. Istaknuo je da Gospa od Lujána nikada nije progovorila niti prenijela poruku, nego prima vjernike, sluša njihove vapaje, briše suze i vraća im snagu. „Ljudi koji dolaze u Luján nikada ne odlaze posve isti. Dolaze jedni, a odlaze preobraženi“, rekao je.

Svetište je posjetio i tadašnji generalni prior Augustinskoga reda Robert Prevost, današnji papa Lav XIV. Nadbiskup Scheinig je potvrdio da ga je ondje upoznao. Smatra da je posebna povezanost Argentinaca s papom Franjom pridonijela njihovoj otvorenosti prema papi Lavu XIV. te očekuje da će njegov dolazak obnoviti tu blizinu, prijateljstvo i zajedništvo. Za Papu pripremaju i iznenađenje, no pojedinosti zasad ne otkrivaju.

Pripreme su u punom jeku na trgu Belgrano ispred bazilike. Na posljednjem velikom okupljanju, hodočašću mladih održanom 3. i 4. listopada, sudjelovalo je približno 2,5 milijuna mladih, navodi Vatican News. Velik odaziv očekuje se i za Papin posjet, a nadbiskup naglašava važnost gostoljubivosti i pastorala prihvaćanja. „Vjerujemo da nam je Gospa od Lujána povjerila upravo to poslanje: pobrinuti se da se svatko tko ovamo dođe osjeti dobrodošlim, jer nas ona uvijek prima“, poručio je.

Premda je udio katolika u Argentini pao sa 76,5 posto 2008. na 62,9 posto 2019., nadbiskup Scheinig ističe da slabljenje pripadnosti Crkvi kao ustanovi ne znači i slabljenje vjere u Isusa i Djevicu Mariju. Argentince opisuje kao narod vjere koji nastavlja tragati. I sam je sa svetištem povezan od djetinjstva, kada su ga onamo dovodile majka i baka, a ondje je i zaređen za biskupa.

O snazi Marijina pogleda govorio je i papa Franjo. U knjizi svećenika Alexandrea Awija Mella „Ona je moja majka: Susreti s Marijom“ opisano je Franjino iskustvo ispovijedanja u bazilici. Primjećivao je da vjernici koji su prethodno prošli pred kipom dublje doživljavaju ispovijed jer im je Marija dotaknula srca.

U homiliji u Domu sv. Marte 20. svibnja 2013. papa Franjo je prenio svjedočanstvo o ozdravljenju djevojčice čiji je otac, doznavši da mu je kći na samrti, proveo noć moleći uz ogradu zatvorenoga svetišta. Po povratku u bolnicu doznao je da je djevojčica ozdravila. „Molitva čini čuda, ali moramo vjerovati!“, poručio je.

Luján je 11. lipnja 1982., tijekom rata za Falklandske otoke, u Argentini poznate kao Malvini, posjetio sv. Ivan Pavao II. Sukob je trajao od travnja do lipnja te godine i odnio više od 900 života. Nakon putovanja u Englesku, Papa je u Argentinu došao kao „hodočasnik u teškim vremenima“, moleći Kraljicu mira da pokaže put prema rješavanju sporova u miru, pravdi i uz poštovanje dostojanstva svakoga naroda. Argentinu je ponovno posjetio 12. travnja 1987., u povodu drugoga Svjetskog dana mladih, povjerivši je Gospi od Lujána i pozvavši Argentince na vjernost evanđelju i otvorenost Kristu.

Prema predaji, kip je u Argentinu stigao u svibnju 1630. godine brodom iz brazilskoga São Paula, a o njemu se skrbio Manuel de los Ríos, porobljeni čovjek podrijetlom iz Angole. Kola koja su prevozila sanduk s kipom zaustavila su se kod rijeke Luján i nisu se mogla pomaknuti, pa je kip ostao ondje. Priča o tom događaju proširila se i počeli su pristizati hodočasnici.

Papa Lav XIII. odobrio je krunjenje kipa, koje je održano u svibnju 1887., a liturgijski blagdan Gospe od Lujána ustanovljen je za subotu prije četvrte nedjelje nakon Uskrsa, izvijestio je Vatican News.