Istina je prava novost.

Svečano proslavljen Dan Studija istočne kršćanske duhovnosti

Na blagdan svetih Triju hijerarha i crkvenih otaca – sv. Bazilija Velikoga, sv. Ivana Zlatoustoga i sv. Grgura Bogoslova (Nazijanskoga) – u petak, 30. siječnja, u Križevcima je svečano proslavljen Dan Studija istočne kršćanske duhovnosti (u daljnjem tekstu: Studij), izvijestio je Studij istočne kršćanske duhovnosti - SIKD.

Dan Studija obilježava se na isti datum kada Križevačka eparhija, kao njegov osnivač, slavi svoje nebeske zaštitnike. Tom se prigodom, već treću godinu od osnutka Studija, tradicionalno okupljaju vodstvo Studija, studenti i polaznici te prijatelji Studija, uz prigodno predavanje i popratni program.

Na samome početku ovogodišnjeg susreta studenata i vodstva Studija – dekana Ivice Sveteca, tajnika Kristijana Pakračića te ravnatelja Instituta sv. Ivan Zlatousti Darka Kuševića – okupljene su pozdravili vladika Petro Loza, grkokatolički biskup sokaljsko-žovkivski iz Ukrajine, i vladika Milan Stipić, biskup Križevačke eparhije.

Vladika Petro Loza izrazio je radost zbog činjenice da na ovim prostorima postoji jedinstven Studij istočne kršćanske duhovnosti. U svom obraćanju istaknuo je kako u svijetu danas ima više od milijardu i tristo milijuna katolika, od kojih je samo oko 18 milijuna istočnih katolika. Naglasio je da, ako se želi govoriti o očuvanju katoličkoga duha, nužno je voditi računa o velikim vrijednostima i bogatstvu duhovnosti istočnih katoličkih Crkava. To bogatstvo treba poznavati, o njemu govoriti i brižno ga čuvati.

Istaknuo je da je poslanje istočnih katolika, kao sastavnoga dijela sveopće Katoličke Crkve, upravo u tome da svojim duhovnim bogatstvom pridonose punini katoliciteta Crkve u njezinoj širini. Zahvalio je studentima na interesu i zauzetosti u proučavanju blaga istočne katoličke duhovnosti, posebno istaknuvši blagdan Triju hijerarha – svetaca koji su svojim djelima i učenjem ostavili neizmjerno bogatstvo istočne kršćanske tradicije. Na kraju je izrazio želju da Križevačka eparhija, u Hrvatskoj i šire, bude vidljiv znak bogatstva Katoličke Crkve i njezinih različitih obreda.

Nakon uvodnih pozdrava uslijedilo je predavanje Jasminke Latin, mag. act. soc., logoterapeutkinje iz Lepoglave, rođene 1977. godine u Varaždinu. Diplomirala je socijalni rad na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te već 25 godina profesionalno djeluje u području socijalnoga rada, s dugogodišnjim iskustvom rada sa starijim i nemoćnim osobama u ustanovi socijalne skrbi „Caritasov dom za starije i nemoćne osobe sv. Ivan Krstitelj“ u Ivancu. Završila je i specijalistički studij logoterapije pri Hrvatskom centru za logoterapiju i egzistencijalnu analizu u Zagrebu te kao psihoterapeutkinja vodi vlastitu praksu. Predavanje je održala na temu „Otkrivanje vlastitoga životnog smisla kroz izgradnju štita psihološke otpornosti“.

U sažetku predavanja istaknuto je kako je Viktor E. Frankl, filozof i neuropsihijatar te utemeljitelj logoterapije, naglašavao da čovjek nije pozvan očekivati nešto od života, nego odgovarati na životne zadaće koje mu se stavljaju pred oči. Pogreške, tjelesne i duševne rane, razočaranja, gubici, stres i nesretni događaji sastavni su dio ljudskoga života. Čovjek koji izgradi čvrst „štit“ psihološke otpornosti uspješnije se vraća smislenom i uravnoteženom životu, kako na osobnoj tako i na profesionalnoj razini. Otkrivanje životnoga smisla jedna je od temeljnih motivacijskih snaga ljudskog postojanja. Kvaliteta života ne temelji se isključivo na ugodi i odsutnosti patnje, nego na sposobnosti da se i u patnji pronađe smisao i cilj kojemu se teži. Psihološka otpornost podrazumijeva sposobnost prilagodbe stresu, krizama i izazovima te očuvanje emocionalne stabilnosti i funkcionalnosti u teškim okolnostima. Čovjek je, istaknuto je, u sebi opremljen svime potrebnim za suočavanje s izazovima, ali mora znati u pravom trenutku posegnuti za tim „štitom“.

Nakon predavanja uslijedilo je izlaganje i kratko svjedočanstvo supruge jednoga od polaznika Studija, Igora Zlatar, koji je zbog zdravstvenih razloga bio spriječen osobno sudjelovati. Njegovo je svjedočanstvo pročitala supruga Josipa Zlatar, istaknuvši ključne naglaske: „Disanje s oba plućna krila Crkve – istočne i zapadne duhovnosti kao dara za suvremenoga čovjeka“, „Različitost obreda koja ne dijeli, nego obogaćuje“ te „Poznavati vjeru znači ljubiti njezinu ljepotu u različitosti“. Svjedočanstvo je prikazalo njihov osobni put do Studija i duhovno obogaćenje koje im je Studij donio. Na kraju je upućen poziv studentima da se uključe u Studij koji nudi mudrost stoljeća, ne razdvajajući znanje od molitve, nego ih sjedinjujući u cjelinu.

Umjesto voditelja Studentskog zbora Studija, Igora Zlatar, izvještaj o radu Zbora iznijela je polaznica Renata Zeba. Upoznala je nazočne, osobito nove polaznike, s ciljevima Studentskog zbora: aktivnim uključivanjem studenata u život Studija, poticanjem duhovne i akademske suradnje, organizacijom događanja te promicanjem ekumenskog i kulturnog duha zajedništva. Istaknuto je da je Studentski zbor osnovan 17. siječnja 2025. godine te da je tijekom protekle godine sudjelovao u organizaciji međunarodne konferencije povodom 1700. obljetnice Nicejskog koncila, kao i u tematskim večerima „Priča pored Griča“. Zbor je također sudjelovao u Ekumenskom tjednu i Molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana.

Rad Studija prati Institut sv. Ivan Zlatousti, na čelu s ravnateljem Darkom Kuševićem, koji je iznio izvještaj o radu Instituta. Institut ima zadaću praćenja kvalitete Studija te promicanja istočne kršćanske duhovnosti, liturgijske kulture i teološke misli. Istaknuti su dosadašnji uspjesi, ali i izazovi poput jačanja organizacijske strukture, stabilnijeg financiranja i veće javne vidljivosti.

U završnoj riječi dekan Studija, prof. Ivica Svetec, zahvalio je svim sudionicima i najavio buduće projekte Studija i Instituta. Dugoročni je cilj, kroz međunarodnu suradnju, omogućiti polaznicima stjecanje službene i u Europskoj uniji priznate potvrde o završenom Studiju. Posebno je zahvalio prvoj generaciji polaznica kojima su uručene dekanove nagrade za izniman akademski uspjeh i doprinos radu Studija: Snježani Čičmak, Danijeli Marjanović, Verici Oršulić i Milici Hajder.

Središnji dio proslave zaključila je arhijerejska liturgija koju je predvodio vladika Petro Loza u zajedništvu s vladikom Milanom Stipićem, vladikom Nikolom Kekićem, biskupom križevačkim u miru, biskupima Vjekoslavom Huzjakom i Božom Radošem, uz sudjelovanje nadbiskupa Giorgia Lingue, apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj pri završetku njegova mandata. Liturgijsko pjevanje predvodio je Zbor križevačke katedrale pod ravnanjem Martina Pleše. Na kraju je nunciju Lingui uručena zahvalnica, a slavlje je zaključeno pjesmom „Mnogaja ljeta“.

Nakon liturgije biskup Milan Stipić blagoslovio je novopostavljeni kip svetoga arkanđela Mihaela u dvorištu katedrale, podignut u spomen na 1100. obljetnicu Hrvatskoga kraljevstva, uz zasluge članova Udruge „Marijini ratnici“ iz Splita.