Brojni hodočasnici iz Slavonskog Broda i okolice okupili su se u ranojutarnjim satima ispred samostanske spomen Kuće Josipa Stadlera u Brodskom Vinogorju, kako bi u znak zahvalnosti za sva dobročinstva koja je nadbiskup Stadler učinio u Bosni uz potporu biskupa Josipa Juraja Strossmayera krenuli na put dug 43 kilometra prema đakovačkoj katedrali. Na hodočasničkom putu pridružili su im se članovi Društva „ Prijatelji Malog Isusa“ iz Voćina, Viteza i Sarajeva.

Povod molitvenog hoda bila je 145. obljetnica biskupskog posvećenja sluge Božjega Josipa Stadlera te obilježavanje 27. godišnjeg susreta članova društva „ Prijatelja Malog Isusa“ iz Brodskog Vinogorja i Voćina.

Tijekom pješačkog hoda hodočasnici su molili pobožnost križnoga puta koji su predvodile redovnice družbe Služavke Malog Isusa Sarajevske provincije, razmatrajući prigodni tekst iz knjižice koju je priredio umirovljeni mostarski biskup Ratko Perić pod naslovom „Muka gorka Gospodina – Križni put“ s poticajem da se po Stadlerovu primjeru produbi vjera oslonjena na Boga, osjetljivost za čovjeka i odgovornost prema Domovini.

Razmatranja i molitvene nakane čitali su predstavnici župa sudionica pješačkog hoda.

Hodočasnički hod okrunjen je svečanim euharistijskim slavljem u đakovačkoj prvostolnici koje je predvodio đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić u zajedništvu s vlč. Alojzom Kovačekom, župnikom katedralne Župe Svih svetih u Đakovu i drugim svećenicima.

Na početku misnoga slavlja nazočne je pozdravila sestra Marta Vunak, generalna savjetnica Družbe sestara Maloga Isusa i pročelnica Društva „Prijatelja Maloga Isusa“.

U svojoj homiliji biskup je naglasio: „Onaj, koji se za sve ljude predao i ponizio do kraja, isti je onaj pred kojim se prigiba svako koljeno, jer Mu dolikuje vječna, neprolazna slava. To je istina koju prihvaćamo u vjeri zajednice crkve, zajedno s naslovnikom i zaštitnikom ove ‘Strossmayerove’ katedrale, apostolskim prvakom sv. Petrom. U tu je vjeru svojim životom i službom urastao i sluga Božji Josip Stadler, čije se 145. obljetnice ‘pomazanja’ za prvoga pastira, nadbiskupa metropolita Vrhbosanske nadbiskupije ove godine spominjemo, kad je 20. studenoga 1881. u Rimu u bazilici sv. Klementa primio biskupski red.

O radosti koja je pratila Stadlerovo imenovanje i ređenje biskup je rekao: „Svjedočanstva nam govore da je taj događaj u krilu zajednice Crkve uvelike obradovao hrvatski narod – i u krajevima rodne mu Slavonije i Bosne kamo ga je vodila nova pastirska služba. Na put do Sarajeva krenuo je preko Broda na Savi kako se tada zvao Slavonski Brod. U rodni grad dolazi 1882., a Brođani mu u toj prigodi poklanjaju kalež s natpisom: Brodsko građanstvo svojemu ljubimcu Preuzv. Gosp. Dr. Josipu Stadleru“.

Ukratko je naznačio i poveznice između nadbiskupa Stadlera i biskupa Strossmayera: „U mnogočemu otkrivamo njihovu povezanost. Ubrzo se biskup Strossmayer osvjedočio, ne samo u Stadlerovu čestitost i čvrstoću vjere, već njegovu zauzetost i iznimnu pastirsku revnost. Ono, što je temeljno, zapravo najvažnije, u obojici prepoznajemo evanđeoska nadahnuća i snagu vjere. Nastavljajući u istome duhu biskup Ćurić je rekao: „Kad biskup Josip Juraj razmatra o Kristovu križu, u tom otajstvu prepoznaje putokaz da i mi jedan drugome pomažemo, da se i mi jedan za drugoga i za svaku plemenitu i uzvišenu svrhu žrtvujemo (Korizmena poslanica, 1889.) A, nadbiskup Josip, kao da ‘otpjeva’, jednako potičući na djela ljubavi: ‘Tko hoće da ga Bog usliša, neka se ne ogluši na molbe svojih bližnjih’!

„O svemu što je i danas u središtu našega poziva i poslanja Crkve sluga Božji Josip posvjedočio je dubinom, mudrošću i plemenitošću svoje osobe te s snažnom pobožnošću i vjernošću pastirskoj službi i tako očitoj djelatnoj ljubavi prema malenima i siromašnima, koju je pretočio i u dragocjenu baštinu i karizmu Družbe sestara Maloga Isusa. Ovogodišnji spomen 145. obljetnice početka njegove biskupske službe neka nas sve učvrsti u iskrenom pristajanju i nasljedovanju Krista, dok ne prestajemo moliti da nam na tom putu što skorije zasja i Stadlerovo proglašenje blaženim“ , zaključio je na kraju homilije biskup Ivan Ćurić.

Na kraju misnoga slavlja biskupu Ćuriću, domaćem Župniku, Prijateljima Maloga Isusa te sudionicima pješačkoga hodočašća riječi zahvalnosti uputila je sestra Ana Marija Kesten, provincijska glavarica Sarajevske biskupije.