Misi su koncelebrirali zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, provincijal Hrvatske salezijanske provincije don Milan Ivančević, arbanaški župnik Marko Majić Mazul i još devetorica svećenika.

Dolazak Arbanasa u Zadar povezan je s pastirskom brigom Crkve i osobnim zauzimanjem zadarskog nadbiskupa Vicka Zmajevića da se Arbanasi nastane na zadarskom području.

Prigodni govor na početku mise održao je nadbiskup Zgrablić, rekavši da su prije tristo godina iz područja Skadra prema Zadru krenule stotine katoličkih obitelji, noseći sa sobom najvrjednije – vjeru u Krista, ljubav prema Crkvi i odanost katoličkoj tradiciji, tražeći u Zadru „sigurnost, slobodu i mogućnost da sačuvaju svoju katoličku vjeru“.

Nadbiskup je zahvalio salezijancima koji djeluju u župi Arbanasi „za pastoralno i odgojno poslanje koje u duhu sv. Ivana Bosca desetljećima ostavlja trag u životu te zajednice“.

Na proslavu 300. obljetnice u Arbanase došla je i skupina vjernika iz okolice Skadra te je mons. Zgrablić istaknuo da njihova prisutnost u Zadru podsjeća na zajedničke korijene, vjeru predaka i žive duhovne veze kroz stoljeća.

Nadbiskup Zgrablić istaknuo je velikog pastira Vicka Zmajevića (Perast, 1670. – Zadar, 1745.) koji je bio barski nadbiskup (1701.-1713.), pa zadarski nadbiskup (1713.-1745.). Upravo je zauzimanjem nadbiskupa Zmajevića područje u Arbanasima i okolici Zadra od 1726. do 1733. godine nastanilo više od petsto arbanaških izbjeglica s područja Skadra.

Zmajević je bio „čovjek duboke vjere, široke kulture i iznimne crkvene i društvene mudrosti, koji je u teškim vremenima znao prepoznati vapaj čovjeka u nevolji i odgovoriti na njega ne samo riječima, nego konkretnim djelima kršćanske ljubavi i pastoralne zauzetosti. Rođen u Perastu, odgojen u ozračju vjere i crkvene odgovornosti, nosio je u sebi osjetljivost za sudbinu naroda koji su trpjeli pod osmanlijskom vlašću, katoličkog puka iz okolice Skadra koji je bio izložen nesigurnosti, progonima i teškim okolnostima. Zato je nadbiskup Zmajević otvorio vrata Zadra i Zadarske nadbiskupije stotinama katoličkih obitelji koje su napustile svoj zavičaj noseći sa sobom vjeru, jezik, običaje i povezanost s Katoličkom Crkvom. Njegovom zaslugom nastalo je naselje Arbanasi koje je postalo mjesto stanovanja, ali i susreta kultura, jezika i tradicija, utkano u kršćanski identitet, život i povijest Zadra“, rekao je mons. Zgrablić.

Istaknuo je i da je Zmajević „razumio koliko su vjera, kultura i jezik povezani u očuvanju identiteta naroda. Bio je veliki promicatelj hrvatskog jezika i glagoljaške baštine, svjestan da narod koji čuva svoju vjeru i svoj duhovni izraz, čuva i vlastito dostojanstvo. U Zadru je osnovao sjemenište za svećenike glagoljaše, želeći da Crkva ostane bliska narodu i njegovom jeziku te je i time ostavio duboki trag u crkvenoj i kulturnoj povijesti.“

Dodao je da je Zmajević razumio duboke veze među narodima južnog Jadrana te je gradio zajedništvo, povjerenje i crkveno jedinstvo.

Zahvalio je vjernicima Arbanasa što su „kroz tri stoljeća ostali vjerni Kristu, Crkvi i baštini predaka“, za svjedočanstvo vjere, njihove obitelji, svećenike, redovnice i zauzete vjernike laike. Nadbiskup im je zahvalio što su dali veliki doprinos crkvenom, kulturnom, gospodarskom i društvenom razvoju Zadra i cijelog hrvatskog društva.

Nadbiskup Gjonlleshaj rekao je da taj veliki jubilej „nije samo povijesni spomen, već i svjedočanstvo vjere, hrabrosti i ustrajnosti naroda koji je vođen Božjom providnošću pronašao svoj dom u Zadru.“

Dodao je da „slavimo identitet koji nije izgubljen, nego sačuvan i predan. Zahvaljujemo Bogu za tristo godina puta jednog naroda koji je počeo u krajevima Barske nadbiskupije, u selima oko Skadarskog jezera i Bara, a nastavio se u Zadru koji je postao novi dom – ali ne zamjena za korijen, nego njegovo proširenje.“

Istaknuo je kako je prije tri stoljeća skupina hrabrih obitelji bila prisiljena napustiti rodnu grudu, bježeći pod opasnošću. „Napustiti dom nije lako. Napustiti rodnu zemlju znači ostaviti dio sebe. Ali, oni nisu izgubili sebe i najvažnije – Boga. Znali su tko su i kome pripadaju, da Bog nikad ne ostavlja svoj narod. Kao Abraham koji čuje Božji glas i kreće u nepoznato, i oni su krenuli. Ne zato što su sve razumjeli, nego zato što su vjerovali“, rekao je mons. Gjonlleshaj, dodavši kako Isus nije obećao da nam neće biti teško, nego da nećemo biti sami.

Preci Arbanasa su „izgubili kuće, ali nisu izgubili dom, jer su ga nosili u srcu. Krenuli su iz svojih ognjišta noseći malo materijalnog, ali veliko duhovno bogatstvo: vjeru, obitelj i pobožnost prema Majci Božjoj. Vjera je bila temelj na kojem su gradili obitelji, zajednicu i identitet. Ona ih je održala kroz stoljeća i učinila ih svjedocima Božje vjernosti“, rekao je nadbiskup, istaknuvši da je Crkva odigrala ključnu ulogu u opstanku Arbanasa.

„Kad su arbanaški preci stigli u Zadar, pastir Zmajević im je otvorio vrata. On ih je dočekao, primio, zaštitio, pomogao im da započnu novi život. On je bio znak Božje providnosti“, rekao je mons. Gjonlleshaj. Istaknuo je da je u središtu povijesti Arbanasa Gospa Loretska, „majka koja čuva dom, štiti i vodi“. Njoj su arbanaški preci „povjeravali svoje strahove i budućnost. Riječ Božja im je bila svjetlo i snaga identiteta i njihova žrtva nije bila uzaludna.

Istaknuo je da su Arbanasi sačuvali vjeru, jezik i običaje, što je dar i odgovornost. Doprinijeli su u znanosti, kulturi, glazbi, sportu, vjeri i spremnosti da brane dostojanstvo čovjeka, kao branitelji i u Domovinskom ratu.

Arbanasi su „postali neraskidivi dio tkiva grada Zadra i hrvatskog naroda, obogaćujući ga svojim darovima. U svijetu nesigurnosti, migracija i traženja identiteta, iskustvo Arbanasa govori da se pravi dom ne gradi samo zidovima, nego vjerom, zajedništvom i ljubavlju. Ova obljetnica nije samo sjećanje, nego i poziv da čuvamo što smo primili i da budemo otvoreni za budućnost“, potaknuo je mons. Gjonlleshaj. Barska nadbiskupija je obilježena susretima naroda i kultura te je istaknuo kako ta obljetnica „podsjeća da različitosti ukorijenjene u Bogu ne dijele, nego obogaćuju“.

Pozvao je vjernike Arbanasa da posjete kraj svojih predaka i dođu u Bar 3. rujna, kad se slavi dan posvete konkatedrale sv. Petra u Baru.

„To duhovno hodočašće će biti povratak korijenima, kad će vaši koraci ići stazama kuda su se kretali vaši preci“, rekao je nadbiskup.

„Povezanost između Barske i Zadarske nadbiskupije znak je jedinstva i bratstva u Kristu koje nadilazi granice i vrijeme. Neka nas primjer prvih obitelji nadahne da i mi ne zaboravimo svoje korijene, odgovornost prema budućim naraštajima; da nastavimo graditi zajedništvo mira i kršćanske ljubavi, na Božju slavu i dobro naših naroda“, poručio je mons. Gjonlleshaj.

Na kraju mise, vjernici iz Barske nadbiskupije darovali su župljanima Arbanasa križ, komade zemlje njihovih predaka i svijeću. Župnik Mazul darovao je nadbiskupu Gjonlleshaju motiv spomenika ispred crkve Gospe Loretske koji prikazuje križ, Gospu Loretsku, nadbiskupa Zmajevića i obitelj kako ih prima te sliku s motivom stabla masline.

FOTO Misa u prigodi 300. obljetnice dolaska Arbanasa u Zadar