Festival je okupio više od sto sudionika, predavača i mladih iz različitih područja koji su kroz predavanja, svjedočanstva i panel-raspravu promišljali o aktualnosti Merzovih ideala u današnjem društvu te njegovoj važnosti za mlade vjernike.

Uvodni govor održao je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško istaknuvši da kulturu smatra ključnim područjem za novi zamah duhovnosti u našemu narodu i domovini, za obnovu snažnijega katoličkog laikata prožetoga brigom za crkvenost koji se nije oporavio nakon komunističkoga totalitarizma.

„Kultura je, što se tiče pastoralnoga djelovanja Crkve u Hrvatskoj, ostala zanemarenom, usuđujem se reći prepuštenom drugima da u njoj režu brazde i posiju ljulj koji guši i otežava sjemenu kršćanske kulture nicati i granati se u svojoj ljepoti. Blaženi Ivan Merz predivan je primjer hrvatskim mladima kako u radosnoj ozbiljnosti tražiti i pronalaziti Božju ljepotu u sebi; kako se pripremati marljivo učeći, tražeći poveznice u raznim područjima života, prihvatiti Kristovo poslanje i poniznošću dati Duhu da po nama djeluje“, rekao je biskup Šaško.

Posebno je potaknuo mlade da se ne obeshrabre pred izazovima i malim počecima. „Drago mi je da ovdje nije samo sjeme, nego su ovdje već i plodovi. Imajmo pouzdanja u to, a vi mladi nemojte se umoriti i nas nešto starije uvijek poticati da budemo svjesni da su upravo maleni bili početak neizrecivoga“, istaknuo je.

Predavanje „Euharistija, žrtva i apostolat“ održao je predsjednik udruge Mladi za Domovinu Gabrijel Lukić. Objasnio je kako je Merz već s 25 godina zapisao „21 direktivu za žrtvu“, među kojima su bile odluke poput spavanja na tvrdom ležaju, umivanja hladnom vodom, odricanja od hrane, prihvaćanja poniženja s radošću te svladavanja straha odlascima na mračna i samotna mjesta. „Danas to možda izgleda ludo u očima svijeta, ali Merz je govorio da je sve vrijedno izgrađeno na žrtvi“, rekao je Lukić.

Pojasnio je kako je Merz s vremenom shvatio da osobna žrtva nije sama sebi svrha, nego da treba donositi plodove u drugima te stvarati ljude spremne biti apostoli u društvu.

O Hrvatskom katoličkom pokretu govorio je književni povjesničar dr. sc. Vladimir Lončarević koji je istaknuo kako je Merz, premda čovjek stroge askeze, istodobno bio angažirani intelektualac čija je duhovna dubina ostavljala snažan dojam na svakoga tko ga je susreo.

Podsjetio je kako se Hrvatski katolički pokret nastavio snažno razvijati i nakon Merzove smrti, osobito kroz križarsku organizaciju i djelovanje Ivana Protulipca, istaknuvši da su čak i oni koji se nisu slagali s Merzom priznavali njegovu svetost i osobnu dosljednost.

Posebno je podijelio i osobno svjedočanstvo o zagovoru blaženog Ivana Merza u svojoj obitelji.

„Kako su moja djeca odrastala, prolazila su kroz razne bure i stihije odrastanja. Supruga i ja molili smo za njih, ali sam u jednom trenutku shvatio da postoje granice onoga što ja mogu učiniti kako bih ih potaknuo na žar vjere i sakramentalni život. Tada sam otišao u Palmotićevu do bl. Merza i rekao: ‘Ja sam napravio što sam mogao, sada daj ti.’ Danas su sva moja djeca odrasli ljudi koji žive vjeru i doista vjerujem da je to Merzova zasluga“, posvjedočio je Lončarević.

O odnosu Ivana Merza i Marice Stanković govorio je kroatolog i publicist dr. sc. Petar Bilobrk istaknuvši kako je Merz bio nositelj vizije, a Marica ona koja je njegovu ideju prihvatila i dalje razvijala kroz svjetovni institut. Podsjetio je i na njihova tri ključna susreta osvrnuvši se posebno na susret tijekom hodočašća u Rim kada je Merz Maricu upoznao s redovnicama u svijetu i povjerio joj zamisao osnivanja bratovštine.

Govoreći o načinu na koji je Marica Stanković doživljavala Merza, Bilobrk je istaknuo da ga nije promatrala kao nedostižnu povijesnu osobu. „Nije ga prikazivala kao legendu, nego kao osobu čiju je svetost mogla promatrati u običnim okolnostima – u molitvi i ozbiljnim raspravama, u smijehu i šali, u poteškoćama i patnjama, zdravlju i bolesti te u pripravi na smrt“, rekao je Bilobrk.

O odnosu Merza i socijalnog nauka Crkve govorila je izv. prof. dr. sc. Marijana Kompes s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta objasnivši kako je kroz laički apostolat među mladima živio načela sudjelovanja, odgovornosti i rada za opće dobro, a kroz liturgiju osvještavao je mlade za opće dobro jer „liturgija otvara ljudsko srce i intelekt“.

Istaknula je kako je Merz smatrao da se društvo može mijenjati jedino preko moralnog pojedinca te da su služenje bližnjemu i solidarnost temelj društvenog života. „Merz je doista živio ono kako biti u svijetu, a ne od svijeta – kao laik bio je potpuno uronjen u društvo, ali nije postao svjetovan“, rekla je prof. Kompes.

O primjeni Merzove svetosti u formaciji mladih govorio je i Josip Bilandžija iz zajednice Nanovo rođeni koji je podijelio iskustvo rada s krizmanicima i mladima. Prisjetio se kako su se upravo preko knjige „Put k Suncu“ počeli dublje upoznavati s duhovnošću Merz te kako su u njegovim tekstovima prepoznali iskustva i pitanja slična onima kroz koja prolaze i današnji mladi.

„Vidjeli smo da nam je Merz od Boga dan kao jedan svjetionik u formiranju mladih koji su nam stavljeni na put“, rekao je Bilandžija.

Objasnio je kako su pojedine Merzove tekstove i savjete nastojali „prevesti“ na jezik 21. stoljeća pa su mlade, po uzoru na Merza, poticali na jednostavne, ali konkretne odluke poput ustajanja na prvi alarm i započinjanja dana molitvom prije uzimanja mobitela.

„Mislili smo da će reći da je to malo previše za njih, ali mlade osobe, kada ih se pozove na teži put i postavi visok ideal, odazivaju se jer im se time zapravo poručuje: vjerujem da ti to možeš. U svijetu nam je danas ponuđeno sve što je lako dostupno, a na stvari za koje se isplati boriti malo nas tko poziva“, istaknuo je.

Predavanja je zaključio postulator kauze za kanonizaciju bl. Ivana Merza o. Božidar Nagy koji je odgovorio na pitanje kada bi Merz mogao biti proglašen svetim. Objasnio je kako će se to dogoditi „kada na Dikasteriju za kauze svetaca bude proučeno čudo koje smo poslali iz Zagreba i kada to čudo bude odobreno“ , nakon čega će „biti zeleno svjetlo za njegovu kanonizaciju“.

Istaknuo je kako se čudo dogodilo u Bazilici Srca Isusova na grobu bl. Merza. Radilo se o čudesnom ozdravljenju četrnaestogodišnje djevojčice iz Hercegovine koja je zbog tumora na unutarnjim organima bila upućena na hitnu operaciju u Zagrebu. Nakon pregleda u bolnici Sveti Duh liječnici su potvrdili dijagnozu i zakazali operaciju za dva dana kasnije.

Tetka djevojčice, velika štovateljica bl. Merza, čim je doznala za njezino stanje potaknula je obitelj da započne devetnicu. Iako, „do tada nisu puno znali o Merzu“, počeli su moliti, a prije operacije došli su u Baziliku Srca Isusova, gdje su se molili na njegovu grobu te sudjelovali na misi, ispovijedi i pričesti.

O. Nagy je ispričao kako su liječnici prije same operacije ponovno pregledali djevojčicu, ali tumora više nije bilo. „Gledaju šta će operirati… nema ništa“ , rekao je, dodajući da je kirurg potom pozvao liječnika koji je prethodno potvrdio dijagnozu. Operacija je otkazana, a djevojčica se vratila kući zdrava jer je „bl. Merz obavio operaciju na svome grobu“ . Dodao je i kako su upravo liječnici iz bolnice sa Svetoga Duha prvi javili da se dogodilo čudo nakon čega je pokrenut postupak njegova proučavanja.

Merzfest je zaključen panelom „Zajednice koje žive po bl. Ivanu Merzu“, na kojem su sudjelovali dr. sc. Damir Jelić, bivši karlovački gradonačelnik i župan koji danas djeluje u Hrvatskom katoličkom zboru MI, gdje vodi program formacije u duhovno utemeljenom vodstvu „Nadahnuće“, dr. sc. Krunoslav Puškar, diplomirani anglist i germanist te osnivač projekta „Muževni budite“ i voditelj „Vitezova Bezgrešnog Srca Marijina“, Matija Šafran, voditelj službe mladih u zajednici Nanovo rođeni koja se bavi formacijom tinejdžera i mladih, te Petra Kašnar, studentica Teološko-religijskih znanosti i Sociologije, suradnica u Pastoralu mladih Zagrebačke nadbiskupije i članica udruge Mladi za Domovinu.

Govoreći o poruci Merza za današnje vrijeme, Jelić je upozorio je na opasnost vjerske ravnodušnosti, podsjetivši da se „indiferentan vjernik oštro približava nevjerniku“ i poručivši mladima da ne dopuste da postanu „zarobljenici grijeha propusta“. Puškar je istaknuo Merzovu ljubav prema euharistiji i njegove riječi da je „pričest izvor života“, istaknuvši kako svaka promjena započinje osobnom duhovnom preobrazbom. O važnosti oduševljenja za Boga, zdravo domoljublje i društveni angažman mladih govorio je Šafran, dok je Kašnar istaknula potrebu cjelovitog razvoja osobe – intelektualnog, duhovnog, socijalnog i tjelesnog – uz temelj u Kristu i Crkvi.

U glazbenom programu nastupio je Ivan Pribanić, dječak koji je dobio ime po blaženom Ivanu Merzu izvodeći himnu blaženiku na trubi te župni zbor „Sveti Dominik“ . Događaj je moderirao član udruge „Mladi za Domovinu“ Marin Lubina.