Ra’fa je pojam koji muslimanska tradicija povezuje sa suosjećanjem kao darom koji Bog ulijeva u srca vjernika. To je blizina koja i u kršćanskoj tradiciji nalazi svoj izvor u Gospodinu. To je vrijednost koja danas je u opasnosti nestati jer nas neprekidni tok slika i videozapisa tuđe patnje može, umjesto ganutima, učiniti neosjetljivima. To je apatija koja postaje jedan od najozbiljnijih duhovnih izazova našega vremena, upozorio je papa Lav XIV. u govoru upućenom sudionicima Kolokvija koji su organizirali Dikasterij za međureligijski dijalog i Royal Institute for Inter-Faith Studies, piše Vatican News.

Među prisutnima je bio i Hassan bin Talal, jordanski prijestolonasljednik od 1965. do 1999. godine i pokrovitelj instituta koji promiče prostor za interdisciplinarno proučavanje međukulturnih i međureligijskih pitanja, s ciljem smanjivanja napetosti i promicanja mira na regionalnoj i globalnoj razini. Osvrćući se na temu odabranu za osmo izdanje Kolokvija pod naslovom „Ljudsko suosjećanje i empatija u moderno vrijeme“, Sveti je Otac istaknuo te dvije vrline kao temeljne stavove muslimanske i kršćanske tradicije, kao i važne aspekte onoga što znači živjeti istinsko ljudski život.

Pojam Ra’fa prisutan je i u jednom od božanskih imena u islamskoj religiji, al-Ra’uf, što pokazuje da suosjećanje uvijek izvire iz samoga Boga – primijetio je Papa. „U Isusu Kristu to božansko suosjećanje postaje vidljivo i opipljivo. Bog nadilazi samo gledanje i slušanje te preuzima našu ljudsku narav kako bi postao živo utjelovljenje suosjećanja.“

Slijedeći Kristov primjer, kršćanska blizina pretvara se stoga u aktivno sudjelovanje u patnji drugih: trpjeti s drugima, osobito s onima koji su najugroženiji. Rimski je biskup potom citirajući apostolsku pobudnicu Dilexi te rekao: „Ljubav prema siromašnima – u kojem god se obliku to siromaštvo očitovalo – evanđeosko je jamstvo Crkve vjerne Božjemu srcu.“

Za kršćansku i muslimansku tradiciju suosjećanje i empatija nisu nekakav dodatak ili nešto neobavezno, nego Božji poziv da njegovu dobrotu odražavamo u svakodnevnom životu. To sa sobom nosi i društvene posljedice, kako je tvrdio papa Lav XIII. u enciklici Rerum Novarum, potičući društvo i države na posebnu pažnju i potporu prema siromašnima i marginaliziranima. Papa Lav je pritom istaknuo: „U tom pogledu želim izraziti svoju zahvalnost za velikodušne napore Hašemitske Kraljevine Jordan u prihvaćanju izbjeglica i pružanju pomoći potrebitima u njihovim u teškim okolnostima.“

Petrov je nasljednik upozorio da danas postoji rizik da tako važne vrline polako nestanu. Tehnološki je napredak olakšao povezivanje, ali može dovesti do ravnodušnosti – napomenuo je Papa.

Sveti je Otac potom citirao riječi pape Franje izgovorene na misi na Lampedusi 8. srpnja 2013., kojima je on već osudio tu sklonost da se naviknemo na patnju drugih, misleći da nas se ona ne tiče i da nije naša stvar. „Takva vrsta apatije postaje jedan od najozbiljnijih duhovnih izazova našega vremena“, istaknuo je Papa.

U tom su kontekstu kršćani i muslimani pozvani crpiti iz vlastitih duhovnih bogatstava i započeti zajedničko poslanje, rekao je rimski biskup. „Valja oživjeti čovječnost ondje gdje se ohladila, dati glas onima koji trpe i pretvoriti ravnodušnost u solidarnost.“

Petrov je nasljednik još istaknuo da upravo u suosjećanju i empatiji možemo pronaći najučinkovitija sredstva za tu misiju, zahvaljujući njihovoj sposobnosti da vrate dostojanstvo drugome.

Papa Lav XIV. je stoga na kraju izrazio želju da Jordan nastavi svjedočiti tu blizinu, ostajući znak dijaloga, solidarnosti i nade u regiji obilježenoj kušnjama te nadu da će današnja suradnja donijeti plodove u konkretnim gestama empatije.