Riječ je o mreži koju čini sedam lokaliteta iz šest europskih država – Portugala, Španjolske, Mađarske, Slovačke, Hrvatske i Bugarske – a svečana dodjela održana je 23. travnja u Bruxellesu.

Postavljanjem ploče trajno se obilježava činjenica da je Zadar, kao član mreže „Mjesta mira“, jedna od 80 lokacija u 23 europske zemlje s ovom oznakom.

Ploču su zajednički otkrili gradonačelnik Šime Erlić i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Na svečanosti prije otkrivanja ploče okupljene uzvanike iz društvenoga, kulturnoga, političkoga i javnoga života pozdravio je domaćin fra Stipe Nosić, gvardijan Samostana sv. Frane, koji je kazao da je ova ploča znak priznanja koje je samostanu, kao Mjestu mira – u spomen na znameniti Zadarski mir iz 1358. godine, potpisan u samostanskoj sakristiji – dodijelila Europska komisija, zajedno s još šest europskih lokaliteta mira.

„U ime naše franjevačke zajednice izražavam iskrenu zahvalnost svima koji su prepoznali važnost mirovnog sporazuma sklopljenog ovdje prije 668 godina. Među njima su zasigurno djelatnici Ministarstva kulture i medija, Ureda gradonačelnika – osobito gospođa Anita Gržan-Martinović, bez čijega zalaganja ove oznake zasigurno ne bi bilo – djelatnici Sveučilišta u Zadru, bivši gvardijani samostana, djeca i odgojitelji iz zadarskih škola i vrtića, članovi različitih udruga te mnogi drugi koji su posljednjih godina svečano obilježavali obljetnice Zadarskoga mira. Poseban doprinos u prepoznavanju važnosti ovoga mjesta i tomu da dobijemo ovu oznaku dao je i gospodin Eduardo Basso, predsjednik Europske mreže mjesta mira, koji je nekoliko puta posjetio naš samostan. Poznato je zašto je mirovni sporazum sklopljen upravo u Zadru. Zadar je tada bio najveći i najvažniji grad kraljevstva za koji su se vodile borbe. Anžuvinac Ludovik I. Veliki, ne mogavši ga izravno osvojiti, iskoristio je uspjehe u osvajanju zaleđa Venecije te različite diplomatske pregovore kako bi s Mlecima uspostavio mir. Za mjesto potpisivanja mira, zahvaljujući čemu smo danas postali i europsko Mjesto mira, odabrao je franjevački samostan zbog višestruke povezanosti anžuvinske dinastije s franjevačkim redom. Zadarski mirovni sporazum pratilo je čak osam dokumenata. U našoj sakristiji nalazi se samo djelomičan, relativno nov prijepis onoga glavnoga, drugog dokumenta, koji je u njoj i potpisan, a koji počinje riječima: PAX CUM DOMINO REGE HUNGARIAE (Mir s gospodinom kraljem Ugarske)“, istaknuo je fra Stipe Nosić.

Dodao je kako je u prostorima franjevačkoga samostana ostalo mnogo toga što podsjeća na veze Anžuvinaca i franjevaca. Ostali su, rekao je, prikazi anžuvinskih svetaca na različitim sakralnim i umjetničkim djelima. Njihovi se likovi, među ostalim, nalaze na koru i na procesijskom križu koji je iz samostana 1974. godine bio ukraden, a 2023. ponovno vraćen. Na tom križu prikazana su tri sveca izravno povezana s Anžuvincima: sveta Elizabeta Ugarska, sveti Ljudevit IX., kralj, i sveti Ljudevit, biskup tuluški. Taj vrijedni križ – sakralni predmet, ali i iznimno vrijedno umjetničko djelo – kako se čini, darovan je franjevcima upravo prigodom potpisivanja mira. Anžuvinski vladari i sveci prikazani su i na vrijednoj staroj slici Gospe od Milosti.

„Na ovom je tlu 1212. godine, kako predaja kaže, boravio i sam Franjo Asiški, veliki zagovornik mira. Ovaj samostan čuva mnogo starih dokumenata vezanih uz njegov Red. Među najvažnijima je bula na pergameni koju je ovom samostanu („ad conventum Jadrensem“) još 8. srpnja 1228. poslao papa Grgur IX. Riječ je zasigurno o najstarijem dokumentu o sv. Franji u Hrvatskoj, u kojem papa javlja biskupima Istre, Dalmacije i Slavonije da Franju Asiškoga „treba uvrstiti u popis svetaca“ te da njegov blagdan 4. listopada svečano slave. Da su franjevci već u to vrijeme na ovim prostorima imali značajnu ulogu u Crkvi, pokazuje činjenica da je samo 75 godina poslije zadarski franjevac Jeronim Maschi postao papa kao prvi papa franjevac, pod imenom Nikola IV. (1288. – 1292.). Zasigurno je upravo on, koji je već prije toga živio u Rimu kao general Reda, isposlovao da naša crkva, kao najstarija franjevačka crkva na ovim prostorima, 1280. godine bude proglašena bazilikom“, poručio je fra Stipe Nosić.

Uz mnoge vrijedne umjetnine, dodao je, samostanski prostori i danas čuvaju brojne predmete koji se mogu povezati s europskom kulturnom baštinom. „Nadamo se da će ova oznaka pridonijeti još većoj prepoznatljivosti hrvatske baštine te biti znak promicanja i zagovaranja mira, ali i podsjetnik svim namjernicima – kako i piše na ploči – da je Europa počela ovdje“, zaključio je.

Pozdravni govor održao je i gradonačelnik Šime Erlić.

„Čast mi je i zadovoljstvo, a ponosan sam i kao gradonačelnik Zadra, što ovu svečanost održavamo u ovom monumentalnom klaustru koji govori o povijesti. Nedavno sam u Bruxellesu preuzeo ovo priznanje. Veliko je to priznanje za grad koje nas svrstava na kartu važnih europskih povijesno-baštinskih odrednica. Slojevita je naša povijest, kao što je slojevita i povijest Europe. Dio te povijesti utkan je u ovaj samostan. Zadarski mir jedan je od najvećih srednjovjekovnih događaja i prekretnica u razvoju i procvatu Dalmacije. Danas, kada nam mir treba više nego ikada, Zadarski mir podsjeća nas kako su civilizacije i generacije prije nas vrednovale mir. Mir je ono što čuva život te omogućuje rast i razvoj. Zahvaljujem još jednom svima koji su pridonijeli da ova oznaka mira dođe u Zadar“, rekao je gradonačelnik Erlić.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izrazila je zadovoljstvo i čestitala svima koji su bili uključeni u cijeli proces.

„To je priznanje ne samo vama koji ste radili na kandidaturi, nego i svima onima koji su ovu baštinu znali čuvati kroz stoljeća. Drago mi je što stojimo u ovom samostanu, u ovom gradu koji je osobito stradao tijekom Drugoga svjetskog rata. Tada je Zadar izgubio mnogo svoje baštine, no mnogo toga je sačuvano i preneseno našoj generaciji i generacijama koje dolaze. Svi smo pozvani čuvati je, vrednovati i predstavljati njezinu vrijednost. Ovakva priznanja i upisi nisu jednokratna medalja, nego trajna obveza i poziv da se ta baština vrednuje i čuva te da se znanje o njoj prenosi dalje“, kazala je ministrica Obuljen Koržinek te dodala kako je Zadar, uz Hušnjakovo i Vučedol, treće mjesto mira u Hrvatskoj.

Oznaku Europska komisija dodjeljuje lokalitetima na području Europske unije sa snažnom simboličkom europskom vrijednošću, koji ističu zajedničku povijest Europe, izgradnju Europske unije te europske vrijednosti i ljudska prava na kojima se temelji proces europskih integracija. Cilj Oznake europske baštine jest jačanje osjećaja pripadnosti europskih građana Europskoj uniji, temeljenoga na zajedničkim vrijednostima, elementima zajedničke europske povijesti i kulturne baštine, poštivanju nacionalne i regionalne raznolikosti te jačanju uzajamnoga razumijevanja i međukulturnoga dijaloga.

Mreža „Mjesta mira“ transnacionalna je europska baštinska cjelina koja povezuje sedam lokaliteta iz šest europskih zemalja: Samostan sv. Frane u Zadru (Hrvatska), Park povijesne fontane Kaynardzha (Bugarska), Palaču Henriquesa od Alcáçovasa (Portugal), Samostan San Francisco/Povijesni kompleks Alcaices (Španjolska), Kongresnu kuću Évora Monte (Portugal), Kuću mira Vasvár (Mađarska) i Dvorac Trenčín (Slovačka). Na tim su lokalitetima od 13. do 19. stoljeća sklapani mirovni sporazumi, a povezuje ih njihova uloga u dugoj europskoj diplomatskoj tradiciji. Iako su nastajali u različitim vremenskim, političkim i umjetničkim kontekstima, svjedoče o okretanju mirnom rješavanju sukoba, uvođenju načela dijaloga i razvoju pravnoga poretka koji je postupno zamijenio nasilne sukobe u sustavima upravljanja, uređenju odnosa i rješavanju sporova među državama i zajednicama diljem Europe.