Svečanu arhijerejsku liturgiju služio je vladika Milan Stipić, biskup križevački, zajedno s grkokatoličkim i rimokatoličkim svećenicima i đakonima.

U homiliji je vladika Stipić rekao: „Duh Sveti nije apstraktna sila, niti daleka teološka ideja. On je darovana Prisutnost koja preobražava stvarnost. Njegovi darovi – mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost i strah Božji su duhovni alati kojima nas Duh Sveti oprema za borbu protiv grijeha i za izgradnju Božjega kraljevstva na zemlji. Prorok Ezekiel nas podsjeća kako je djelovanje Duha usmjereno na korjenitu promjenu čovjekova bića: ‘Dat ću vam novo srce, nov duh udahnut ću u vas! Izvadit ću iz tijela vašega srce kameno i dat ću vam srce od mesa’ (Ez 36, 26)“.

Pogledajmo svjedoke iz povijesti i našega vremena koji su dopustili Duhu da ih prosvijetli. Sjetimo se svetog Ivana Zlatoustog, čije riječi i danas odjekuju našim liturgijama, čovjeka koji je zbog istine Evanđelja trpio progonstvo, ali nikada nije izgubio mir Duha. Sjetimo se, u otačkoj povijesti, i pustinjskih otaca poput svetog Antuna Velikog, koji su u tišini pustinje pobijedili demone egoizma i strasti, postajući izvori mudrosti za čitav svijet” rekao je vladika Stipić.

“No, okrenimo se i našem vremenu, jer Duh Sveti ne miruje, on i danas podiže svetce. Sjetimo se velikog svetca istočne tradicije, svetog Serafima Sarovskog, koji je poučavao da je “pravi cilj našeg kršćanskog života stjecanje Duha Svetoga Božjega.” On je zračio takvom uskrsnom radošću da je svakog čovjeka, bez obzira na njegove grijehe, pozdravljao riječima: “Radosti moja, Krist je uskrsnuo!” To je plod Duha – radost koja nadvladava svaku ljudsku tugu. U našem, zapadnom i modernom kontekstu, imamo predivne primjere poput svete Majke Terezije iz Kolkate, koja je u najsiromašnijima među siromasima prepoznavala Kristovo lice. Ona je govorila: ‘Svetost nije luksuz za nekolicinu, već jednostavna dužnost za tebe i mene.’ Njezina snaga nije bila ljudska; bila je to snaga Duha Svetoga zadobivena u neprestanoj molitvi pred Presvetim. A što reći o mladom blaženom Karlu Acutisu, svecu u trapericama i tenisicama, koji nam pokazuje da se svetost u 21. stoljeću živi kroz računala, internet i svakodnevno prijateljstvo, ali s Isusom u središtu. Carlo je govorio: ‘Euharistija je moja autocesta prema nebu.’ On nam svjedoči da svetost nije komplicirana; ona je pristanak na suradnju s Duhom Svetim u okolnostima u kojima nas je Bog postavio. Svi ovi svetci nas pozivaju: probudite se, primite Duha, živite svetost u svojim obiteljima, na svojim radnim mjestima, u svojim školama!“, naglasio je vladika Stipić.

Govoreći o Križevačkoj eparhiji, istaknuo je: „Darovi Duha Svetoga utjelovljeni su i u povijesti naše mjesne Crkve. S velikim ponosom i svetim uzbuđenjem usmjeravamo svoj pogled prema idućoj, 2027. godini, kada ćemo svečano proslaviti veličanstveni i povijesni jubilej – 250 godina osnutka naše Križevačke eparhije. Godine 1777. odlukom apostolske carice i Hrvatske kraljice Marije Terezije, dekretom pape Klementa XIV., utemeljena je naša eparhija, čime je postavljen čvrst kanonski i duhovni temelj za grkokatolike na ovim prostorima. Ova naša, četvrt tisućljeća duga povijest, nije ništa drugo doli opipljiv, vidljiv i čudesan plod Duha Svetoga u Crkvi. Kroz proteklih 250 godina, kroz oluje i vjetrove povijesti, kroz ratove, promjene granica i političkih sustava, Duh Sveti je čuvao našu eparhiju. On je bio taj koji je nadahnjivao naše biskupe, koji je davao snagu našim svećenicima da vjerno služe na svojim župama, često u siromaštvu i oskudici. Duh Sveti je grijao srca naših djedova i baka, naših roditelja, koji su vjerno prenosili grkokatoličku vjeru, naš predivni bizantski obred i ljubav prema Kristu i Njegovoj Crkvi na mlađe naraštaje. Ovaj veliki jubilej, za koji smo već započeli godinu intenzivne duhovne i pastoralne priprave, nije samo prilika za povijesno sjećanje ili puko slavlje. To je trenutak dubokog ispita savjesti i obnove našega vjerničkog identiteta. Zapitajmo se danas, pred licem Presvete Trojice u ovoj katedrali: Jesmo li i mi danas, nakon 250 godina, spremni biti plodni izdanci na tom stablu vjere? Jesmo li spremni dopustiti Duhu Svetome da nas preobrazi, kako bismo bili dostojni baštinici naših svetih predaka?“, zaključio je vladika Milan Stipić.