Ovogodišnji seminar bio je posvećen temi „Sveti Franjo i putovi pomirenja“ te je nosio naslov „Neka ti Gospodin udijeli mir. Za pomirenu i mirotvornu teologiju“.

U izlaganju je podsjetio na povijesni susret kardinala Rafaela Merryja del Vala i ministra Pietra Fedelea, kojim su prije jednoga stoljeća postavljeni temelji Lateranskih ugovora, te istaknuo da istinski dijalog omogućuje suživot različitosti i poštenu suradnju.

Nijedan sporazum ne nastaje bez spremnosti na susret, ali geste treba pretočiti u pravedna i trajna pravila, istaknuo je nadbiskup Paul Richard Gallagher u izlaganju kojim je 7. rujna u Asizu otvorio godišnji seminar za profesore teologije i pastoralne suradnike Katoličkoga sveučilišta Presvetoga Srca.

Vatikanski predstavnik podsjetio je na važan događaj iz povijesti odnosa Svete Stolice i talijanske države – susret kardinala Rafaela Merryja del Vala, papinskoga legata, i Pietra Fedelea, zastupnika i ministra obrazovanja, održan 4. listopada 1926. u Asizu.

Papu Lava XIV. kardinala Merryja del Vala nazvao je istinskim diplomatom susreta. Tadašnji susret bio je gesta koja je pridonijela pokretanju formalnoga procesa koji je tri godine poslije doveo do potpisivanja Lateranskih ugovora.

„Jedna gesta može otvoriti put, a pravo mu može dati stabilnost“, istaknuo je nadbiskup Gallagher.

Osvrnuo se potom na institucionalni i politički kontekst u kojem je nastao konkordat. Premda se taj kontekst znatno razlikovao od današnjega, njegova temeljna načela i dalje su valjana te trebaju nastaviti nadahnjivati zdravu suradnju radi općega dobra, kako je istaknuto u pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes.

Drugi vatikanski koncil s jedne strane te sazrijevanje građanskoga društva i razvoj državnoga pravnog poretka s druge doveli su do Sporazuma iz 1984., kojim je uz suglasnost obiju strana izmijenjen konkordatski sustav.

U Sporazumu se ističe obostrana obveza poštovanja načela neovisnosti i suverenosti države i Katoličke Crkve.

Tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama u vezi s tim naglasio je da razlikovanje ne znači otuđenost, kao što suradnja ne znači miješanje.

Dodao je da Libertas Ecclesiae nije korporativna povlastica. Ona Crkvi jamči slobodu potrebnu za ostvarivanje njezina poslanja te štiti zajedničarsku i institucionalnu dimenziju vjerske slobode.

„Sama činjenica da je Sporazum potpisan pokazuje da stabilnost nije isto što i nepokretnost“, nastavio je nadbiskup Gallagher.

Kontinuitet sporazumnoga odnosa može zahtijevati sposobnost da se njegova pravila, uz suglasnost obiju strana, prilagode promijenjenim povijesnim okolnostima, istaknuo je.

Nadbiskup je zatim ukazao na dvostruki plod koji je donio Sporazum. Crkvi je osigurao slobodu i pravnu sigurnost u ostvarivanju njezina poslanja, a državi stabilan okvir za uređivanje pitanja od zajedničkoga interesa, čime su ta pitanja zaštićena od nesigurnosti političkih okolnosti.

Objema stranama time se otvara mogućnost suradnje na područjima od obrazovanja i zaštite kulturne baštine do karitativne pomoći.

Pozivajući se na kardinala Agostina Casarolija, vatikanski diplomat ponovno je istaknuo da priznavanje društvene stvarnosti Crkve nije povlastica jer je njezin doprinos vrijedan u pluralističkom društvu, u kojem djeluju druge vjerske zajednice i nositelji različitih uvjerenja.

Nadbiskup Gallagher zaključio je izlaganje istaknuvši da istinski dijalog ne briše razlike, nego nastoji stvoriti uvjete u kojima one mogu suživjeti uz poštenu suradnju.

Ukazao je i na važnost istinskoga mira o kojem je sv. Franjo Asiški pisao u svojoj Oporuci. Čovjek mora obrađivati tlo i učiniti ga plodnim kako bi moglo primiti taj dar.

„Diplomacija sama po sebi ne stvara mir, ali može pripremiti ljudske, političke i pravne uvjete kako bi se on mogao ukorijeniti“, zaključio je nadbiskup Paul Richard Gallagher, izvijestio je Vatican News.