Riječka nadbiskupija, Metropolitanski pastoralni institut i Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU okupili su znanstvenike povodom 100. obljetnice uspostave biskupijskoga sjedišta u Rijeci. Skup su otvorili nadbiskup Uzinić i akademkinja Silvana Vranić, voditeljica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s područnom jedinicom u Puli.

Na skupu su sudjelovali povjesničari, pravnici, povjesničari umjetnosti, filolozi i teolozi ne samo iz Hrvatske već i iz Slovenije i Italije. Ukupno njih 18: Petra Predojević, Palma Karković, Sanja Holjevac, Silvana Vranić, Željko Bartulović, Severino Dianich, Marijan Bradanović, Julija Lozzi Barković, Mario Pintarić, Ozren Kosanović, Budislav Vukas, Nikola Vranješ, Tomislav Galović, Vito Spetić, Daniel Patafta, Marino Martinčević, Elvis Orbanić i Marko Medved.

Nadbiskup Uzinić na početku susreta istaknuo je kako godina u kojoj je slavljen riječki jubilej, sjećanjem na prošlost pročišćeni pogled usmjeruje prema budućnosti. Podsjetio je na najvažnije događaje kojima je u proteklih godinu dana obilježen jubilej koji je počeo prošlogodišnjom proslavom svetog Vida, zaštitnika nadbiskupije, koju je predvodio predsjednik Talijanske biskupske konferencije nadbiskup Bologne kardinal Matteo Zuppi. Jubilejska godina Riječke nadbiskupije završit će 15. lipnja kada će središnje euharistijsko slavlje proslave zaštitnika Rijeke predvoditi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.

Jubilej je bio obilježen i hodočašćima, kako u riječku katedralu, koja je bila mjesto jubilejskog oprosta, tako i sudjelovanjem na nacionalnom hodočašću u Rim. Ono je uključivalo i susrete sa zajednicama i pojedincima u Pisi i Arezzu, s onima koji su zbog povijesnih neprilika morali napustiti Rijeku i tadašnju biskupiju. „Ti su susreti bili dio našeg pročišćenog pamćenja. U njega smo u svojem jubilejskom hodu željeli uključiti i druge žrtve našeg povijesnog stradanja. Jedan od plodova tog nastojanja jest i kauza Riječkih mučenika“, rekao je nadbiskup.

Podsjetio je i na bogat kulturno-znanstveni program kojim je obilježen jubilej, u kojem posebno mjesto zauzima svečana akademija povodom 100. obljetnice Riječke nadbiskupije održana u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca.

Akademkinja Vranić kao jedan od suorganizatora skupa, podsjetila je kako postoji više poveznica između Riječke nadbiskupije i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te pritom istaknula tri osobe. Oni su Franjo Rački, prvi predsjednik HAZU, svećenik i povjesničar rodom iz Fužina; Makso Peloza, svećenik i crkveni povjesničar rodom iz Velih Muna; te fra Emanuel Hoško, trsatski franjevac i povjesničar koji je blisko surađivao s akademikom Petrom Strčićem. „Oni su ne samo radili zajedno, nego su i motivirali mlade ljude na međusobne kontakte, na dijalog, na zajedničke radove kako bi onda teme koje su vezane za znanost, povijest i vjersku kulturu na području kojemu su zajedno usmjereni Riječka nadbiskupija i Zavod za povijesna istraživanja, što bolje istražili. Negdje na tragu tog nasljeđa želim da bude i naša buduća suradnja“, rekla je akademkinja Vranić.

Jedan od organizatora uime Riječke nadbiskupije, povjesničar Marko Medved zahvalio je i Metropolitanskom pastoralnom institutu te istaknuo kako je skup koji je potaknut jubilejom 100. obljetnice uspostave Riječke biskupije zahvaća puno šire područje i puno dublje u prošlost, zahvaća povijest Crkve na području današnje Riječke nadbiskupije. Interdisciplinarni susret znanstvenika ponudio je brojne zanimljivosti, promatrajući zajedničku temu pod različitim vidovima. Otvorio je i mnoga pitanja, zbog nedostatka izvora i dokumenata srednjovjekovne prošlosti, a posebno su zanimljiva bila ona koja se tiču riječke katedrale i predaje o čudotvornom raspelu.

Skup je predavanjem otvorio Budislav Vukas govoreći o povijesti Rijeke iz konteksta međunarodnog prava i ugovora između velikih sila koji su uvelike utjecali na sudbinu stanovnika i organizaciju partikularne Crkve. U uvodnoj digresiji predavanje je posvetio pokojnom vološćanskom župniku Josipu Šimcu kojega pamti po stalnim pozivima na dijalog i suradnju s talijanskom i drugim manjinskim zajednicama na području Rijeke i Liburnije.

Petra Predojević i Palma Karković govorile su o kasnoantičkoj Tarsatici, religiji i otpornosti, Sanja Holjevac o latiničnim misalima iz župnih ureda u Kraljevici, Bakru i Jelenju koji su izvori za filološka istraživanja, Silvana Vranić o jezičnim značajkama molitava Velikoga tjedna i Vazmenoga trodnevlja u kraljevičkom latiničnom misalu iz 1812. te Željko Bartulović o državnopravnom položaju Rijeke 1918. – 1926.

Marina Vicelja Matijašić i Mario Pintarić predstavili su prošlost riječke katedrale sv. Vida i čudotvornog raspela. Videovezom iz Pise se javio svećenik Severino Dianich, posljednji živući svjedok egzodusa talijanskih svećenika iz Rijeke nakon Drugog svjetskog rata. Njegovo je svjedočanstvo sažeto u snažnu poruku: „Moramo se odmaknuti od nacionalizama koji su pokrenuli dva svjetska rata.“

Marijan Bradanović i Julija Lozzi Barković govorili su o sakralnoj arhitekturi, Ozren Kosanović o augustinskom samostanu sv. Jeronima, Marino Martinčević o Zbornom kaptolu Uznesenja Marijina, a Tomislav Galović i Vito Spetić o Pavlinima u Vinodolu. Daniel Patafta predstavio je djelovanje kapucina Jeronima Dragutina Tomca, a Elvis Orbanić životni put isusovca Franje Ksavera Rovisa. Videovezom se javio i Nikola Vranješ govoreći o pastoralnim poticajima riječkog jubileja. Skup je predavanjem zaključio Marko Medved objašnjavajući povijesne razloge, kontekst i posljedice uspostave Riječke biskupije 1925. godine.