Ta četiri dana bila su doslovno ispunjena tolikim blagoslovima. Rekao bih gotovo čudima, osobito vrijeme provedeno u Lurdu, hodajući i prateći mnoge bolesnike i one koji trpe te promatrajući kako milost Božje prisutnosti, očitovana na toliko različitih načina, dotiče srca ljudi, preobražava njihove živote i vraća dostojanstvo bolesnima, starijima i onima koji su u nekim dijelovima društva marginalizirani. Papa Lav XIV. je jučer, 28. rujna, na povratnom letu iz Metza u Rim s oduševljenjem komentirao završeno apostolsko putovanje u Francusku. Pozdravljajući i zahvaljujući oko osamdeset novinara koji su ga pratili tijekom putovanja, Sveti je Otac rekao da se osjećao vrlo blagoslovljeno i privilegirano što je mogao posjetiti Francusku, osobito kako bi ohrabrio mlade koji su u potrazi za nečime. Dodao je da je to bilo očito na stadionu one večeri kada se okupilo 80 tisuća mladih iz cijele Francuske, sa svojim entuzijazmom, radošću i nadom koju su prenijeli, ali prije svega primili te koju će moći podijeliti s drugima.

Sveti Otac potom je na engleskom i španjolskom jeziku odgovorio na nekoliko pitanja novinara. Među temama o kojima je govorio odgovarajući na pitanja francuskih novinara, bili su problem seksualnog zlostavljanja i pitanje laičnosti. Potom su uslijedila međunarodna pitanja, poput rata u Europi i hrabrosti potrebne za pregovore, straha od porasta ekstremizama u Njemačkoj i u Europi, umjetne inteligencije i prijetnja velikih tehnoloških kompanija, stambene krize te mogućih budućih putovanja.

Seksualno zlostavljanje kao ljudski problem

Osvrćući se na susret sa sedam žrtava seksualnog zlostavljanja, Papa je istaknuo da im je prije svega želio prenijeti njegovu spremnost, kao i raspoloživost Crkve da ih saslušaju i prate na njihovu putu prema ozdravljenju, priznajući bol koja je nanesena njihovim životima zbog situacija zlostavljanja. Dodao je da su mnogi od njih govorili o sustavnom zlostavljanju. Seksualno zlostavljanje prije svega je ljudski problem, ali kada se dogodi unutar Crkve ono zapravo poprima drugu dimenziju jer je vjerski život tih osoba duboko ranjen, a ponekad čak i uništen. Crkva stoga ima posebnu odgovornost pratiti ih i pomagati im u traženju ozdravljenja.

U tom sam smislu sa žrtvama razgovarao o tome kako se Crkvu smatralo odgovornom, ali istodobno smatram da Crkva ima važnu ulogu u pomaganju žrtvama da pronađu put prema ozdravljenju – rekao je.

Laičnost i zaštita života

Sveti  Otac potom seosvrnuo na načelo laičnosti u Francuskoj, odnosno odvojenost religije i politike, kao i na nedavnu legalizaciju eutanazije u toj zemlji. Potičući na ponovno čitanje enciklike Magnifica humanitas, Papa je istaknuo da u prvim poglavljima posvećenima socijalnom nauku Crkve objašnjava da kada Crkva govori o zaštiti života ili o pitanjima socijalnog nauka, ona se ne bavi politikom, nego primjenjuje Evanđelje na život ljudi. Ti ljudi mogu biti političari – ljevice ili desnice – koji smatraju da religija treba ostati ograničena na privatnu sferu. Dodao je da je u Francusku došao prvenstveno da bi propovijedao Evanđelje, naviještao Radosnu vijest, ponovno podsjetio i navijestio istinu da je Isus Krist put, istina i život.

Zaštita života načelo je koje Crkva naučava i u koje duboko vjeruje – podsjetio je. S jedne sam strane svjestan da je u Francuskoj nedavno donesen zakon o tom pitanju te da se i u drugim europskim zemljama, kao i u ostatku svijeta, vodi široka rasprava o pitanjima povezanima sa završetkom života. Međutim, značajno je biti na mjestu poput Lurda, gdje ljudi traže nešto mnogo dublje i shvaćaju da njihov život ima smisao čak i usred bolesti, invaliditeta ili različitih oblika trpljenja. Crkva, u Isusovo ime, želi biti blizu tim ljudima i ponovno potvrditi vrijednosti koje sam život sadrži za sve nas. Dakle, svakako mi nije bila namjera miješati se u francusku politiku. Jednostavno sam želio naučavati ono u što Crkva doista vjeruje – zaključio je Papa.

Stambena kriza

Odgovarajući na pitanje novinara o kulturi odbacivanja i marginalizacije starijih osoba i osoba s invaliditetom, osobito u vezi sa stambenom krizom u kojoj se ljude izbacuje iz vlastitoga doma, a mladi si ga ne mogu priuštiti, papa Lav je istaknuo da bi se Crkva, zajednica, biskupija i država trebali ujediniti i pronaći pravednija rješenja kako se takvi slučajevi ne bi događali. Crkva mnogo govori o odbacivanju i pravednosti, poziva nas i potiče da pokušamo probuditi u svim ljudima sposobnost da znaju odgovoriti s većim osjećajem ljudskosti, osjetljivosti na bol i patnju drugih.

Problem stanovanja postoji u mnogim zemljama i to je problem koji ne može riješiti samo jedna župa, samo jedna biskupija ili sama Crkva. Pred tim velikim izazovom moramo zahtijevati od političkih čelnika i vlasti da traže rješenja, jer je taj problem očito sve veći. Mnogo puta reagiramo tek u trenutku kada nastupi izvanredna situacija, ali zapravo bismo trebali shvatiti koji je sustavni uzrok tog problema i kako pomoći – napomenuo je Sveti Otac.

Iluzija ponovnog naoružavanja i potreba za dijalogom

Govoreći zatim o problemu rata u Europi, iluziji ponovnoga naoružavanja i potrebi za dijalogom, rimski je biskup ponovno istaknuo načela socijalnog nauka Crkve pomoću kojih nastojimo ne promicati nasilje, mržnju, naoružavanje i opasnosti koje postoje u današnjem svijetu. Upozorio je da neki čelnici i države ponovno počinju govoriti o nuklearnom oružju i o ratovima koji su sve razorniji, osobito kada je riječ o ljudskom životu; nastavljaju se naoružavati i ulagati u tu strašnu vojnu industriju koja već desetljećima nastavlja poticati vojna ulaganja.

Neki narodi ostvaruju golem rast zahvaljujući industriji koja promiče rat – ustvrdio je Papa. Dodao je da bi se tim tisućama milijuna dolara mogli riješiti problemi poput gladi u svijetu, nedostatka stambenog prostora, nezaposlenosti i tako dalje. Svi traže glas – dodao je – koji bi mogao ponuditi drugačiji put, a ne onaj koji potiče veća ulaganja u oružje, što samo dodatno povećava napetost koja bi mogla dovesti do izbijanja novog rata i novog sukoba.

Također je rekao da umjesto da razgovaramo i promičemo pregovore o razlikama koje prirodno mogu postojati, nasilje koje nam nameću te sile sve nas više približava različitim ratovima i sukobima kakve danas vidimo u svijetu. Nije riječ o tome je li netko političan ili ne, nego nam je potreban glas koji nastoji promicati vrijednosti ljudskog dostojanstva, važnost života, mogućnost većeg ulaganja u zdravstvo i obrazovanje, a manje u oružje.

Papa Lav je stoga istaknuo da Crkva ima odgovornost promicati te vrijednosti, neprestano pozivajući čelnike poput onih u Rusiji i Ukrajini, kao i u drugim zemljama, da razgovaraju i pokušaju pronaći način kako riješiti probleme, a ne da nastavljaju s ratovima koji više nemaju smisla. Iako se ponekad čini da je uzaludno, Crkva i dalje podiže svoj glas, nastavlja govoriti, pozivati i naviještati Evanđelje, rekao je.

Rizici umjetne inteligencije

Papa Lav se u nastavku razgovora s novinarima osvrnuo na pitanje razvoja umjetne inteligencije, kao i njezinih rizika za čovječanstvo. Trebamo ozbiljno shvatiti zabrinutosti koje su izrazili mnogi stručnjaci i specijalisti za umjetnu inteligenciju – rekao je te dodao da moramo nastaviti pozivati političke čelnike, čelnike u području umjetne inteligencije, društvene organizacije i udruge da se okupe kako bi analizirali ono što se već događa, kao i ono što bi se moglo dogoditi u budućnosti. Neodgovorno je suočavati se s tim pitanjem zatvarajući oči pred njim i misleći da se ništa neće dogoditi.

Vatikan je osnovao vlastito Povjerenstvo za umjetnu inteligenciju koje koordinira ono što mi sami radimo u Svetoj Stolici, način na koji upotrebljavamo umjetnu inteligenciju, analizira rizike i koristi. Od objavljivanja enciklike Magnifica humanitas, kontaktirale su nas mnoge osobe te stoga nastojimo nastaviti promicati dijalog, proučavanje i istraživanje kako bismo pronašli načine kako bi zajamčili da umjetna inteligencija ne dođe do točke u kojoj bi mogla uništiti čovječanstvo ili ga isključiti iz rasprave. Relativno sam optimističan da možemo uspjeti u tome. Mislim da postoji dovoljno ljudi koji su ozbiljno zainteresirani za to pitanje i spremni o njemu razmišljati izvan pitanja moći – rekao je Sveti Otac.

Crkva u Njemačkoj

Komentirajući pitanje o mogućim budućim putovanjima, rimski je biskup rekao da je dobio mnoge pozive te da se nada da će moći posjetiti različite zemlje. Međutim, još se uvijek radi na programu za sljedeću godinu; jedino putovanje koje je zasad utvrđeno jest sudjelovanje na Svjetskom danu mladeži u Južnoj Koreji. Papa se također osvrnuo na temu opadanja broja vjernika u Crkvi u Njemačkoj te istaknuo da se to isto u prošlosti govorilo i o Francuskoj, a ipak smo vidjeli što se dogodilo tijekom Papina netom završenog apostolskoga putovanja u tu zemlju.

Stoga je dodao da ako ponovno pronađemo pravi misionarski duh i pravi način djelovanja, vidjet ćemo da u Njemačkoj još uvijek postoji veoma mnogo ljudi koji žele živjeti i slaviti svoju kršćansku i katoličku vjeru. Sveti je Otac istaknuo da je svjestan različitih uzroka koji su teško pogodili Katoličku Crkvu u Njemačkoj, kao i evangeličku i protestantsku Crkvu, a na manje-više isti način i cijelo društvo. Međutim, Papa je izrazio nadu da će moći doprijeti do tih ljudi te nastaviti raditi s crkvenim čelnicima u Njemačkoj i pronaći način kako odgovoriti na njihove potrebe.

Bilo bi zanimljivo proučiti i analizirati postoji li i na koji bi način mogla postojati povezanost između porasta broja skupina krajnje desnice i činjenice da se ona sve više razdjeljuje – primijetio je.

Istodobno svjedočimo povezivanju tih stajališta krajnje desnice s određenom vrstom religije koja – ne samo prema Papinu mišljenju, nego i prema izjavama čelnika Katoličke i protestantske Crkve u Njemačkoj – nije autentičan izraz kršćanstva. Ovdje se moramo ponovno vratiti vrijednostima Evanđelja, koje se ne odnose na mržnju i podjele, nego na razumijevanje, suosjećanje i praćenje – dodao je Papa. Izrazio je nadu da će Crkva uspjeti pronaći način da dopre do većine ljudi dobre volje kako bi oni shvatili koliko je važno njihovo zalaganje – također u smislu sudjelovanja u političkim procesima – te da bi donosili jasne odluke u korist općeg dobra, a ne u korist ekstremističkih ideja koje bi mogle prouzročiti mnogo ozbiljnije štete od onih koje vidimo u ovom trenutku.

Papa Lav XIV. je na kraju zahvalio svima koji su pridonijeli organizaciji apostolskog putovanja, kako ljudima iz Svete Stolice, tako i onima u Francuskoj, francuskim biskupima, kao i brojnim laicima koji su radili na organizaciji različitih aktivnosti, javlja Vatican News.

FOTO Papa Lav u Francuskoj

Papa u Metzu: Pomirenje je moguće samo kada imamo hrabrosti prekinuti lanac ogorčenosti