Uobičajilo se da se biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine na svoju sjednicu na kalendarskome početku ljeta, točnije, o spomendanu sv. Alojzija Gonzage, okupe u Bjelovaru. Tako je to bilo i u ponedjeljak 22. lipnja 2026., kada je u Ordinarijatu Bjelovarsko-križevačke biskupije održana 68. sjednica biskupā Metropolije.

Uz predsjedatelja mons. Dražena Kutlešu, zagrebačkoga nadbiskupa i metropolita, na zasjedanju su sudjelovali: biskup domaćin mons. Vjekoslav Huzjak, mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, mons. Milan Stipić, vladika križevački, te pomoćni zagrebački biskupi: mons. Ivan Šaško, mons. Mijo Gorski i mons. Vlado Razum.

1. Kao domaćin biskupima je svoj pozdrav uputio biskup Huzjak, spomenuvši na početku da na sjednici nije nazočan pomoćni biskup zagrebački koji danas na stratištu ‘Jazovka’ predvodi slavlje euharistije za žrtve koje su nakon Drugoga svjetskog rata ubili partizani, ujedno napomenuvši da je i sam prije deset dana, 12. lipnja, na stratištu u šumi Lug bio dionik spomena i molitve za hrvatske vojnike i civile koje su bez suđenja također ubili jugoslavenski partizani.

Iz sadašnjega trenutka života mjesne bjelovarsko-križevačke Crkve istaknuo je nastojanje da se izgrade dvije crkve, jedna na sjeveru, a druga na istoku Bjelovara, to jest: u župi Gospe Lurdske u Zvijercima i u župi sv. Ivana Krstitelja u Ždralovima. Osim toga, pozornost se posvećuje uređivanju Dijecezanskoga muzeja u prostorima bivšega Ordinarijata.

Biskupsko zasjedanje u Bjelovaru događa se u danima kada Grad Bjelovar slavi 270. obljetnicu svoga utemeljenja s dvanaestodnevnim kulturnozabavnim programom nazvanim ‘Terezijana’.

2. Nadbiskup i metropolit Kutleša na početku svoga uvoda u sjednicu u ime biskupa Metropolije čestitao je imendan biskupu Huzjaku zahvalivši mu na gostoprimstvu.

Podsjetio je na vrijednosti takvih sjednica u kojima je prilika za razmjenu iskustava pastira mjesnih Crkava i za traženje prikladnih odgovora u vremenu u kojemu je vidljiva ugroženost samoga razumijevanja čovjeka, obitelji i društva. U tome Crkva živi kao svjedočanstvo nade.

Nadbiskup je razložio nutarnju povezanost dviju tema sjednice koje na prvi pogled ne djeluju tako. Naime, hodočašća svećenika Metropolije važna su: za izgradnju zajedništva prezbiterija, za međusobnu svećeničku povezanost u opterećenosti službama, za njegovanje iskustva zajedničkoga djelovanja kojemu je izvor u Isusu Kristu te tako biti znakom i prisutnošću nade koja očituje da svećenik nije sam te da, idući zajedno s Kristom, prepoznaje svoju braću i svjedoči vjerodostojnost povjerenoga mu poziva.

Na istome je tragu i djelovanje crkvenih sudova kojima je vrhovni zakon „spas duša“, pri čemu je važno zajedništvo Crkve koje ne previđa nužnost: jasnoće prava i pravednosti, brige za istinu i pastoralne osjetljivosti prema osobama kojima je potrebna pomoć, posebice u slučajevima ženidbenih parnica. Dakle, i tu je u središtu crkveno zajedništvo koje je oblik vjernosti Kristu, za što su nam u Metropoliji dragocjeni primjeri bl. Alojzija Stepinca i sluge Božjega kardinala Franje Kuharić

Metropolit Kutleša djelatnicima Međubiskupijskih sudova zahvalio je na njihovu predanu služenju.

3. U temu o hodočašćima svećenika Zagrebačke crkvene pokrajine uveo je mons. Šaško. Najprije se osvrnuo na iskustva tijekom proteklih osamnaest godina iz kojih je razvidna potreba da i svećenici, koji organiziraju i prate vjernike na hodočašćima, i sami dublje žive otajstvo hodočasničkih milosti. Uz to prepoznatljiv je lijep odaziv svećenika na ta hodočašća, kao i plodovi takvih susreta i molitava, u kojima se jača crkveno zajedništvo te ostaju znakom svim vjernicima.

Biskup Šaško skrenuo je pozornost na činjenicu da od 2018., odnosno 2019. godine nije bilo takvih hodočašća, te da bi bilo vrijedno razmotriti mogućnosti ostvarivanja hodočašća tijekom sljedeće pastoralne godine, kao i njihovu daljnju dinamiku. Podsjetio je na prijašnja hodočašća u: Lepoglavu; Staru Gradišku-Jasenovac-Petrinju; Zagrebačku prvostolnicu; Ludbreg; Mariju Bistricu; Krašić. Ta su hodočašća najvećim dijelom bila povezana s mjestima i s obljetnicama koje se tiču bl. Alojzija Stepinca, budući da on ostaje trajnim primjerom, nadahnućem i zagovornom snagom u življenju svećeništva.

U raspravi su pojedini biskupi iznijeli prijedloge glede mjesta i načina za iduća hodočašća, nakon čega je zaključeno da će se iduće godine organizirati svećeničko metropolijsko hodočašće i da će se ubuduće nastojati poštovati dvogodišnji ritam takvih hodočašća. O svemu će se konačna odluka donijeti najesen.

4. O Međubiskupijskim sudovima biskupi su razgovarali na temelju izvješća koje je pročitao sudski vikar preč. g. Antun Faltak, a pripremio ga sudski vikar preč. g. Josip Šalković. Osim statističkih podataka, prikazan je način rada i učinkovitost Sudova, pri čemu se osobito pazi na čuvanje njihove specifične naravi u pastoralnome služenju. Biskupi su se zaustavili na određenim poteškoćama i na planiranju djelovanja Sudova u idućemu razdoblju.

Na kraju radnoga dijela susreta razmotrena su aktualna pastoralna i druga pitanja u Metropoliji, a nakon sjednice biskupi su i za blagdanskim stolom podijelili ljepotu ozračja imendanskoga slavlja biskupa Huzjaka.