Naglasio je pritom da se prijepor ne odnosi na tradicionalnu latinsku misu, koja je i dalje valjana, nego na pitanje crkvenoga autoriteta.

U razgovoru za emisiju „EWTN News In Depth“ kardinal Müller istaknuo je da su biskupska ređenja bez papinskoga mandata „apsolutno neprihvatljiva i protivna Božjoj volji“ te da oni koji ih izvršavaju time prestaju djelovati u zajedništvu Katoličke Crkve, dodajući kako se takva prosudba temelji na objektivnim kriterijima, a ne na subjektivnim mišljenjima.

Njemački kardinal, dugogodišnji profesor dogmatske teologije, naglasio je da su privrženost tradicionalnoj liturgiji i odbacivanje papinskoga autoriteta „dva potpuno različita pitanja“, kritizirajući pritom biskupe koji zabranjuju tradicionalnu latinsku misu kao „autoritativne“.

Bratstvo sv. Pija X. najavilo je da će 1. srpnja u svome sjemeništu u Écôneu u Švicarskoj zarediti četvoricu svećenika za biskupe, među kojima je i američki svećenik Michael Goldade. Time bi se ponovio događaj iz 1988., kada je nadbiskup Marcel Lefebvre bez papinskoga odobrenja zaredio četvoricu biskupa.

Prema kanonskom pravu, takva bi ređenja bila valjana, ali nedopuštena te bi za sobom povlačila automatsku (latae sententiae) ekskomunikaciju.

Kardinal Müller usporedio je Bratstvo sv. Pija X. s donatističkim raskolom iz ranoga kršćanstva protiv kojega se borio sv. Augustin. Kazao je kako bi članovi Bratstva trebali učiti iz toga povijesnog primjera te dodao da će sv. Pio X., zaštitnik Bratstva, „moliti protiv onih koji zlorabe njegovo ime“. Podsjetio je i da je papa Lav XIV. član Reda svetoga Augustina.

Govoreći o tradicionalnoj latinskoj misi, njemački je kardinal naglasio da su privrženost tradicionalnoj liturgiji i odbacivanje papinskoga autoriteta „dva potpuno različita pitanja“, kritizirajući biskupe koji zabranjuju slavljenje tradicionalne latinske mise.

Na pitanje što bi trebali učiniti vjernici koji pohađaju mise Bratstva sv. Pija X. ako dođe do raskola, odgovorio je da ne bi trebali sudjelovati na misama raskolničkih svećenika i biskupa.

Sadašnji pročelnik Dikasterija za nauk vjere kardinal Víctor Manuel Fernández već je 13. svibnja upozorio da bi planirana biskupska ređenja predstavljala „raskolnički čin“.

Bratstvo sv. Pija X. odbacuje takvu ocjenu te smatra da sama biskupska ređenja ne znače prekid zajedništva s Katoličkom Crkvom. Dana 24. lipnja papi Lavu XIV. i Kardinalskom zboru uputilo je i svoju „Izjavu katoličke vjere“.

Generalni poglavar Bratstva o. Davide Pagliarani planirana ređenja opravdava pozivanjem na „stanje nužde“, ističući da Bratstvo trenutačno ima samo dvojicu starijih biskupa koji mogu zaređivati njegove svećenike.

Kardinal Müller osvrnuo se i na izvanredni konzistorij, koji se održava 26. i 27. lipnja, rekavši kako očekuje da će među njegovim glavnim temama biti ateizam i umjetna inteligencija. Ponovio je i svoju kritiku pojma sinodalnosti, ustvrdivši da je on bio zloupotrijebljen za promicanje ideja koje su, prema njegovim riječima, protivne crkvenom nauku o svećeništvu i ženidbi, izvijestio je u petak 26. lipnja EWTN News.