Istaknuo je kako je za Crkvu milosrđe politička kategorija, jedina sposobna razbiti lance mržnje i osvete.

Evangelizacija i milosrđe temeljna su načela diplomatskoga djelovanja Svete Stolice, istaknuo je nadbiskup Gallagher, koji je kao posebni izaslanik pape Lava XIV. predvodio obilježavanje stote obljetnice kanonske uspostave Litavske crkvene provincije.

U Nadbiskupskoj kuriji u Kaunasu nadbiskup Gallagher održao je predavanje o temi „Papinska diplomacija i evangelizacija“. Prenoseći okupljenima „dobrostiv i očinski pozdrav“ pape Lava XIV., podsjetio je kako je apostolska konstitucija Lituanorum gente temeljni dokument za vjersku i građansku povijest Litve jer je mjesnoj Crkvi dala punu jurisdikcijsku i kanonsku autonomiju.

Nadbiskup Gallagher posebno je istaknuo blaženoga Jurgisa Matulaitisa (1871. – 1927.), tadašnjega apostolskog vizitatora u Litvi, koji je zahvaljujući nepokolebljivoj vjeri te zauzetom diplomatskom i pastoralnom djelovanju uspio prevladati duboku institucionalnu krizu, obnoviti odnose sa Svetom Stolicom i mjesnu Crkvu uvesti u novo razdoblje plodne kanonske autonomije, utemeljene na miru i crkvenom zajedništvu.

Blaženi Matulaitis, kojega je sv. Ivan Pavao II. proglasio blaženim 1987. godine, pokazuje da diplomacija i evangelizacija, premda djeluju na različitim područjima, imaju zajednički temelj – služenje istini, istaknuo je mons. Gallagher. Upravo zato papinska se diplomacija razlikuje od ostalih diplomacija jer nadahnuće crpi iz evanđelja te djeluje za dobro čovjeka koji u dubini svoga bića čezne za mirom.

Svrha evangelizacije, naglasio je, jest cjelovito spasenje ljudske osobe, ne samo na ovome svijetu nego i za vječnost. Papinska diplomacija svojim djelovanjem nastoji pripremiti prostor za ostvarenje toga poslanja. Ondje gdje sukobi i ratovi onemogućuju slobodno naviještanje Božje riječi i slobodu bogoslužja, diplomacija nastoji dijalogom i posredovanjem pronaći rješenja kako bi se evanđelje moglo slobodno naviještati.

Diplomatsko djelovanje Svete Stolice, jednako kao i evangelizacija, neodvojivo je od zaštite i promicanja temeljnih prava ljudske osobe, istaknuo je Papin izaslanik. Posebno je naglasio neotuđivu vrijednost ljudskog života od začeća do naravne smrti, jedinstvenu i nezamjenjivu vrijednost obitelji utemeljene na ženidbi muškarca i žene, važnost socijalne pravednosti, koja je još uvijek uskraćena mnogim narodima, te prava na mir i vjersku slobodu, kojima danas ozbiljno prijete terorizam i ratovi.

Diplomacija Svete Stolice, kao povlašteno sredstvo izgradnje mira, nije političke naravi, nego je izraz katoliciteta Crkve, usko povezan s njezinim pastoralnim djelovanjem i evanđeoskim poslanjem, istaknuo je nadbiskup Gallagher. Dodao je kako se ona mora temeljiti na milosrđu, jedinom koje može raskinuti okove mržnje i osvete.

Osvrnuvši se na rat u Ukrajini, sukobe na Bliskom istoku i prijetnju nuklearnoga rata, upozorio je kako papinska diplomacija i danas mora imati hrabrosti raditi na pomirenju te zauzimati se za „nenaoružani i razoružavajući mir“, na koji često poziva papa Lav XIV.

„Moramo pobijediti zlo dobrim, graditi mostove ondje gdje su bile prepreke te vratiti mir i dostojanstvo ljudskoj osobi“, zaključio je nadbiskup Gallagher, podsjetivši na riječi blaženoga Jurgisa Matulaitisa, izvijestio je Vatican News.