Već na prvim stranicama Kane Josip Grbac u rubrici Pitanje sadašnjega trenutka, u tekstu Mobitel na ispitu, piše: „Kada se tehnologija upusti u činjenje onoga za što je ovlašten i sposoban samo pojedinac – čovjek na temelju vlastite procjene i savjesti, tada se počnu urušavati odgojni i moralni sustavi po kojima smo do danas uglavnom živjeli i koji su nam bili putokaz u odgoju mladog čovjeka.“

Na tu se temu nadovezuje kolumna Stjepana Balobana u kojoj komentira prvu papinu encikliku Magnifica humanitas (Veličanstveno čovještvo). O očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije, objavljenu u izdanju Kršćanske sadašnjosti. Riječ je o crkvenom i socijalnom dokumentu koji će, ističe Baloban, usmjeravati život i djelovanje Crkve u godinama koje dolaze.

Aldo Sinković u svojim se prilozima osvrće na aktualnosti iz Vatikana, uključujući objavu enciklike, dok Krešimir Šimić čitatelje vodi u Stari zavjet pišući o Nehemijinu putu, prizoru koji papa Lav XIV. također spominje u svojoj prvoj enciklici.

Enciklicom se iz različitih perspektiva bave i drugi autori. Martina Vuk Grgić u članku Jednostavno čovjek u svjetlu enciklike Magnifica humanitas promišlja o antropološkim izazovima umjetne inteligencije. „Rasprava o umjetnoj inteligenciji ne tiče se ponajprije sposobnosti tehnologije, nego budućnosti ljudske osobe, njezina dostojanstva, slobode i odgovornosti u svijetu koji se ubrzano mijenja“, ističe autorica.

Tomislav Matić u tekstu Je li umjetna inteligencija još jedan od zmajeva koje ćemo nadrasti? povezuje izazove tehnologije i umjetne inteligencije s opasnostima s kojima su se ljudi suočavali kroz povijest – od nadmoćnijih životinja i hladnoće do bolesti.

Ljetni dvobroj Kane donosi i druge teme. Veronika Mila Popić piše o površnosti, Stipo Kljajić o Joninoj uskogrudnosti nasuprot Božjem milosrđu, Krešimir Cerovac o duhovnom razlučivanju, Slavica Dodig o duhovnoj perspektivi starenja, Tereza Salajpal o obiteljskim tajnama, Goran Rukavina o brizi za bližnje, a Igor Kanižaj o poticajima za bolju komunikaciju i unapređenje odnosa u obitelji tijekom ljetnog odmora.

U broju su objavljena i tri razgovora. Trpimir Alajbeg razgovarao je s dr. sc. fra Martinom Kmetecom, OFM Conv., predsjednikom Turske biskupske konferencije i nadbiskupom Smirne. Iako su mala zajednica, ističe nadbiskup Kmetec, imaju veliko poslanje, a njihova je prisutnost na tome prostoru važna za ekumenski dijalog i očuvanje dobrih odnosa s muslimanskim svijetom.

Marija Perčić razgovarala je s Elzom Parlov, socijalnom radnicom Caritasa Zagrebačke nadbiskupije. „Današnji Caritas sve više nastoji biti mjesto gdje se ne dijeli samo pomoć, nego se stvaraju prilike, razvijaju potencijali i vraća nada“, istaknula je Parlov. U razgovoru su se dotaknule i Caritasovih usluga socijalne skrbi, izazova s kojima se susreću te mreže volontera.

Glavna urednica Kane Maja Petranović razgovarala je s fra Draganom Grizeljom, gvardijanom i čuvarom trsatskog svetišta. „Gledajući ljude kako mole na Trsatu, vidim kako se radosno ljubi Boga“, rekao je fra Dragan. Govorio je i o aktualnosti poruka sv. Franje, vlastitom franjevačkom pozivu, izazovima s kojima se Crkva danas suočava te odgovorima na njih u duhu Evanđelja i sv. Franje, kao i o drugim temama važnima u Godini sv. Franje.

Ljetni dvobroj Kane dostupan je u župama, knjižarama i mrežnoj knjižari Kršćanske sadašnjosti, a informacije o pretplati mogu se dobiti upitom na adresu pretplata@ks.hr.