Trideset dobitnika Nobelove nagrade, dvadeset vodećih stručnjaka za umjetnu inteligenciju, među kojima su i članovi velikih tehnoloških tvrtki poput OpenAI-ja, Google DeepMinda, AarU-a i Anthropica; zatim trideset bivših šefova država i vlada te trideset predstavnika najvažnijih i najutjecajnijih svjetskih sveučilišta i istraživačkih institucija, poput Sveučilišta Harvard, Sveučilišta Oxford i Sveučilišta Columbia sudionici su „Svjetske skupštine nobelovaca o umjetnoj inteligenciji i nuklearnom ratu”. Svrha susreta je pokrenuti plodonosnu raspravu o budućnosti međunarodne sigurnosti, upravljanju novim tehnologijama, razoružanju i izgradnji mirovnog gospodarstva.

Proprefekt Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja i glavni ravnatelj Centra za visoko obrazovanje Laudato si’ kardinal Fabio Baggio u pozdravnom govoru je istaknuo da mir nije samo odsutnost rata, nego poredak utemeljen na pravednosti, uzajamnom povjerenju, poštovanju prava i nepovredivom dostojanstvu svakog ljudskog bića. Umjetna inteligencija stoga postaje sredstvo koje mora biti istinski usmjereno na služenje čovjeku i miru. Ona predstavlja izvanrednu priliku za napredak medicine, istraživanja, obrazovanja, gospodarstva i suradnje među narodima. Upravo zato zahtijeva etičko promišljanje razmjerno opsegu svojih posljedica, pojasnio je.

Događaj koji je počeo 14. srpnja, u organizaciji različitih međunarodnih organizacija koje se bave razoružanjem, upravljanjem humanitarnim krizama i najnaprednijim znanstvenim istraživanjima, crpi nadahnuće iz enciklike pape Lava XIV. Magnifica humanitas o zaštiti ljudske osobe u vremenu umjetne inteligencije te se uklapa u Papinu viziju razoružanog i razoružavajućeg mira. U središtu rasprava ovih dana nalazi se potraga za novom globalnom paradigmom koja može povezati inovacije, odgovornost i etiku.

Nije stoga nimalo slučajno što se događaj takvih razmjera održava upravo u Borgo Laudato si’, prostoru od 55 hektara unutar papinskih vila u Castel Gandolfu, koji ne obuhvaća samo povijesne vrtove, staklenike, povrtnjake, maslinike, vinograde, monumentalna stabla i brojne biljne vrste, nego je prije svega središte istraživanja, prihvaćanja, obrazovanja i promišljanja o odnosu između čovjeka, prirode, tehnologije i razvoja.

Tom tehnološkom razvoju posljednjih godina snažan poticaj daje utrka u razvoju algoritama, objasnio je kardinal Silvano Maria Tomasi, apostolski nuncij i predsjednik Zaklade Communis, ustanove posvećene potpori međunarodnim susretima, forumima i događajima usmjerenima na etiku i promicanje općeg dobra.

Umjetna inteligencija, autonomni sustavi, kvantne tehnologije, informatičke sposobnosti i napredne računalne infrastrukture redefiniraju sam pojam sigurnosti, istaknuo je te objasnio da te nove tehnologije djeluju u kontekstu globalne geopolitičke situacije u kojoj je jezik odvraćanja ponovno počeo dominirati međunarodnim odnosima, nuklearne prijetnje ponovno se otvoreno spominju, a postojeće strukture u nadzoru naoružanja postupno su oslabile.

Kardinal Tomasi sa zabrinutošću je istaknuo da regionalni sukobi sve više uključuju velike svjetske sile, dok se mogućnost nuklearne eskalacije više ne doživljava kao neki apstraktan scenarij, nego kao stvaran i neposredan rizik. Pozivajući se na encikliku Magnifica humanitas podsjetio je da se današnje čovječanstvo nalazi pred izborom, kao što se to uostalom dogodilo svakoj generaciji. Izbor je u tome žele li izgraditi novi Babilon u kojem tehnološka moć postaje idol koji obećava spasenje, istodobno svodeći ljudsku osobu na podatke, učinkovitost i kontrolu; ili pak ponovno izgraditi Jeruzalem, gdje različitost postaje zajedništvo, tehnologija je u službi bratstva, a svaka se inovacija mjeri prema dostojanstvu ljudske osobe, a ne prema širenju moći. Sveti Otac nas podsjeća da tehnologija nikada nije moralno neutralna.

Proprefekt Dikasterija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života kardinal Ángel Fernández Artime istaknuo je da algoritam, koji može duboko promijeniti način na koji čovjek živi i radi, ne smije zamijeniti ljudsku sposobnost razlučivanja. U govoru je uputio problem nije tehnologija, nego usmjerenje koje joj želimo dati. Ako ne vodimo računa o temeljnim pravima, postoji opasnost da se stvore sustavi koji potiču kontrolu, manipulaciju, pa čak i nove oblike nejednakosti.

Na kraju trodnevnog susreta bit će sastavljena „Rimska deklaracija za razoružani i razoružavajući mir u doba umjetne inteligencije, nuklearnog i autonomnog oružja, novih digitalnih protokola i novih modela digitalnog razvoja”, koja će biti predstavljena 16. srpnja tijekom svečanog događaja na Kapitolu. Organizatori su istaknuli da se tim dokumentom žele definirati načela i smjernice za upravljanje umjetnom inteligencijom, promičući viziju međunarodne sigurnosti utemeljene na suradnji, ljudskom dostojanstvu, cjelovitom razvoju i miru među narodima, izvijestio je Vatican News.