„Više od trideset godina rada u školi naučilo me da nijedna generacija nije izgubljena. Svaka je drukčija, ima svoje izazove, ali i svoje potencijale. Istina je da živimo u vremenu u kojemu digitalni mediji mijenjaju način na koji ljudi čitaju, misle i komuniciraju. Čitamo brže, površnije i fragmentiranije. To nije samo hrvatski problem nego civilizacijski izazov. No upravo zato škola ne smije odustati od svoje zadaće“, rekla je prof. Čubrić.

“Tko ne zna pažljivo čitati, lako postaje plijen površnih poruka i manipulacija. U nastavi sam uvijek nastojala povezivati književnost sa životom. Učenici ne mogu zavoljeti djelo ako ga doživljavaju kao popis podataka koje moraju zapamtiti. Pokušavala sam ih dovesti do pitanja koja su postavljali veliki pisci: što je ljubav, što je sloboda, što je odgovornost, što znači žrtvovati se za drugoga, kako razlikovati dobro od zla. Veliku sam pozornost posvećivala pisanju”, istaknula je sugovornica.

Osvrnula se i na velik problem s kojim se srednjoškolski nastavnici suočavaju – činjenicom da neki učenici, došavši iz osnovne škole, nisu ovladali vještinom pisanja. „U zadnjih desetak godinu uz muku kako započeti sastavak priključila se i tehnička poteškoća: učenici, naime, ne znaju pisati. Rukopisi su neprepoznatljivi, grafomotorika slaba ili nikakva. To je moje iskustvo kad u gimnaziju dođu petnaestogodišnjaci. Nažalost, u osnovnoj školi često im se dopušta pisanje velikim tiskanim slovima i sve im se kopira, oni samo dopisuju i zaokružuju. To nije dobro“, pojasnila je.

Raščlanjujući ispit iz Hrvatskoga jezika na državnoj maturi i trenutno važeći kurikul Hrvatskoga jezika za srednje škole, prof. Čubrić istaknula je i pozitivne momente i područja na kojima još treba poraditi. „Pozitivnim smatram naglašavanje funkcionalne pismenosti, razvijanja komunikacijskih kompetencija i povezivanja nastavnih sadržaja sa životnim situacijama. To su vrijedni ishodi. Međutim, mislim da je u nastavi književnosti izgubljen osjećaj kontinuiteta hrvatske i europske kulture. Kronologija nije puka kronologija radi kronologije. Ona učenicima omogućuje razumjeti kako se razvijaju ideje, kako nastaju umjetnički pravci, kako jedno razdoblje proizlazi iz drugoga“, među ostalim je istaknula sugovornica za Glas Koncila.