U homiliji je nadbiskup okupljenim vjernicima približio život Marijinih roditelja, sv. Joakima i Ane. Pojasnio je kako biblijski spisi ne govore o Marijinim roditeljima, dok izvanbiblijski spisi, kao i živa crkvena tradiciju govore o sv. Joakimu i Ani. „Marija je, prema tradiciji, rođena na čudesan način. Joakim i Ana dugo su živjeli i nisu mogli imati djece. U molitvi dobili su anđeoski navještaj da će Marija roditi dijete – Mariju. Sv. Ana uvrštena je u mudre žene koje su živjele po Božjoj riječi. Ana je sve životne kušnje, pa i nemogućnost da ima dijete, što je u ono vrijeme bilo posebno bolno, prihvaćala u vjeri. Bog ju je zajedno sa sv. Joakimom blagoslovio i podario im Mariju“, istaknuo je mons. Eterović, ustvrdivši kako su Joakim i Ana bili mudri ljudi koji su se u životu oslanjali na vjeru.

Govoreći o Joakimu kao Isusovu djedu i Ani kao Isusovoj baki, nadbiskup je podsjetio da je papa Franjo 2021. ustanovio Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba kako bi se istaknula uloga starijih osoba u obitelji i široj zajednici. „Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba aktualan je i u naše vrijeme kada svjedočimo tome da se starije osobe ne poštuje te ih se tretira kao potrošnu robu. Svjedočimo svakoga dana da se starije osobe čim ih zahvati bolest šalje u staračke domove. Postaju teret, opterećenje, velika briga. Ovaj dan potiče nas da prepoznamo i otkrivamo mudrost starijih osoba. Tu nam mudrost ne mogu dati mediji, ni ostala sredstva društvene komunikacije. Životnu mudrost moguće je otkriti samo u razgovoru sa starijim osobama koje posjeduju životno iskustvo. Ono je plod vjere i vjerske tradicije te pouzdanja u Boga u dobrim i lošim životnim trenucima“, poručio je nadbiskup Eterović.

Nadbiskup je upozorio da se živi u teškim i dramatičnim vremenima. U tom kontekstu osvrnuo se i na određene države i političare, rekavši kako trebaju revidirati svoje odluke. „Doista je ludo mlade ljude, profesore, liječnike, profesionalce od 60 ili 65 godina zakonom slati u mirovinu kada ti ljudi, ako su zdravi, mogu svojim znanjem, iskustvom i mudrošću doprinijeti društvu. I danas se to revidira. Isto tako, postoji opći trend da se starije osobe ne poštuje te ih se na lagan način šalje u domove za starije osobe, pa i onda kada uvjeti u tim domovima nisu dobri“, primijetio je nadbiskup.

Istaknuo je i određene države u kojima se, kako je rekao, primjećuju radikalni izljevi kulture smrti. Spomenuo je tako Francusku u kojoj su zastupnici Parlamenta 15. srpnja legalizirali eutanaziju i potpomognuto samoubojstvo. Pojasnio je kako je takav zakon donijet s razlikom od 51 glas. „Kako je moguće da se tako važan zakon može prihvatiti i donijeti s tako malom razlikom glasova, a radi se o životno važnim pitanjima“, upitao je Eterović, dodavši kako su u toj državi katoličke ustanove pokrenule inicijativu da se na Ustavnom sudu takav zakon proglasi neustavnim.

Nadbiskup se pritom prisjetio i nedavno završene službe apostolskog nuncija u Njemačkoj, istaknuvši kako u toj državi eutanazija nije legalizirana za razliku od Belgije i Nizozemske te još nekih zemalja. Spomenuo je kako određene starije osobe iz tih zemalja u kojima se eutanazija primjenjuje nisu htjele ostati u tim zemljama nego su otišle u Njemačku iz, kako je naglasio, „straha da bi u tim staračkim domovima bili prisiljeni ili orijentirani na eutanaziju te da im život završi injekcijom ili lijekom po odluci neke osobe koja ima za to interes“. Nadbiskup je istaknuo kako Katolička Crkva u Njemačkoj nastoji organizirati palijativnu skrb u svojim bolnicama, te da iz iskustva i susreta s liječnicima, medicinskim sestrama i volonterima, zna da bolesnici kojima je pružena palijativna skrb, i koji očekuju smrt, ne žele umrijeti nego živjeti.

Mons. Eterović je poručio je da je svetkovina sv. Joakima i Ane te Svjetski dan starijih osoba prilika da svi razmisle o osobnom odnosu prema starijim osobama. „I kad su naši najbliži u domovima, jer nemamo uvjete da im u obitelji pružimo kvalitetnu medicinsku skrb, ne smijemo ih ostaviti same, važan je ne samo telefonski nego i fizički kontakt. I kad ne mogu govoriti, postoje načini da im izrazimo blizinu i ljubav“, poručio je nadbiskup Eterović.

Pred kraj euharistijskoga slavlja domaći župnik Marko Plančić uputio je zahvalu nadbiskupu i okupljenim vjernicima, čestitavši im mjesnu svetkovinu. „Naš Donji Humac od davnina je bio hodočasničko središte otoka Brača. Ovdje ispod ikone Majke Božje na glavnom oltaru vjernici su stoljećima upućivali molitve, prikazivali trud i muke te se pouzdali u zagovor one koju zovemo pomoćnicom kršćana“, istaknuo je vlč. Plančić. U obraćanju nadbiskupu zaželio mu je da nakon dugih godina vjernog služenja Crkvi i Svetoj Stolici umirovljeničke dane provede u miru, dobrom zdravlju i radosti. „Neka vam zagovor sv. Ane podari puno Božjeg blagoslova i snage da svojim iskustvom, mudrošću i molitvom i dalje obogaćujete Crkvu“, rekao je župnik. Tom prilikom mjesna udruga „Retond“ darovala je nadbiskupu lik Majke Božje u kamenu. Nakon misnoga slavlja uslijedila je tradicionalna procesija ulicama Donjeg Humca s kipom sv. Ane, izvijestili su iz Hvarske biskupije.