LAV XIV.

OPĆA AUDIJENCIJA

Trg sv. Petra

Srijeda, 16. rujna 2026.

IV. Dokumenti Drugoga vatikanskog koncila

3. Pastoralna konstitucija Gaudium et spes

Ljudska zajednica (GS 23–32)

Čitanje: Post 1, 27-28

Draga braćo i sestre, dobar dan i dobrodošli!

Posvećujući drugo poglavlje „ljudskoj zajednici“, konstitucija Gaudium et spes (GS) poziva nas da „umnožavanje odnosa među ljudima“ promatramo kao „jedno od najvažnijih obilježja današnjega svijeta“ (br. 23). Ta stvarnost, međutim, treba pronaći svoje ispunjenje „dublje u zajednici osoba“, za koju je nužno „uzajamno poštovanje njihova punog duhovnog dostojanstva“ (isto).

To su tvrdnje koje u naše vrijeme postaju još žurnije. S jedne strane, naime, tehnološki razvoj, širenje sredstava društvenog priopćavanja i društvenih mreža te sve veća uporaba umjetne inteligencije otvaraju nove mogućnosti, rušeći prepreke i udaljenosti. S druge strane, odnosi postaju sve manje osobni, sve više virtualni te postoji opasnost da se naviknemo algoritmima prepuštati odluke koje pripadaju samo ljudskoj savjesti. Pobrinuti se da društveni odnosi imaju stvarnu sadržajnost i osobnu dubinu doprinos je koji kršćanska zajednica želi pružiti.

Koncil poziva da kriterije i snagu crpimo iz Božjega stvarateljskog nauma, po kojem je Bog htio da „svi ljudi tvore jednu obitelj i da jedni prema drugima postupaju kao braća i sestre“. Zato je „ljubav prema Bogu i bližnjemu prva i najveća zapovijed“, koja je u Kristu zadobila svoju punu objavu i potpuno ostvarenje (usp. GS, 24).

Usavršavanje ljudske osobe i razvoj društva treba promatrati kao stvarnosti koje su međusobno tijesno povezane. Suprotstavljati ih ili razdvajati značilo bi oboje obezvrijediti. Povijest, pa i ona najnovija, jasno potvrđuje tu istinu. Zato se ne smijemo umoriti ponavljati zajedno s ocima Drugoga vatikanskog koncila da „počelo, naime, subjekt i svrha svih društvenih ustanova jest i mora biti ljudska osoba, jer ona po samoj svojoj naravi u svemu ima potrebu društvenog života“ (GS, 25).

U toj perspektivi Gaudium et spes ističe da različitost osoba i naroda u svijetu ne treba smatrati opasnošću ili prijetnjom, nego mogućnošću obogaćenja i rasta. Suprotstavljanje, koje se katkad izrodi u nasilje, plod je moći grijeha i načina na koji on uvjetuje mentalitet i djelovanje na svim razinama, uzrokujući razaranje i smrt. Potrebno je sve se više otvarati logici uzajamnosti, dijeljenja i skrbi, kao što se to događa i među različitim udovima ljudskoga tijela (usp. 1 Kor 12, 21-25).

Na ovome mjestu pastoralna konstitucija donosi i sažetu definiciju „općega dobra“, podsjećajući da se ono sastoji u „skupu onih uvjeta društvenog života koji skupinama i pojedincima omogućuju da potpunije i lakše dođu do vlastitog savršenstva“ (GS, 26). Istodobno, priznajući međuovisnost među narodima, ona ističe da „svaka skupina mora voditi računa o potrebama i opravdanim težnjama drugih skupina, štoviše o općem dobru čitave ljudske obitelji“ (GS, 26).

Polazeći od toga, koncilski oci zatim ukazuju na neke „praktične posljedice koje su od osobite važnosti za naše vrijeme“ (GS, 27).

Prije svega, poštovanje ljudske osobe. Gaudium et spes kaže: „Sve što se protivi samom životu, kao što je ubojstvo bilo koje vrste, genocidi, pobačaj, eutanazija pa i svojevoljno samoubojstvo; sve što povređuje cjelovitost ljudske osobe, kao što su sakaćenja, tjelesna i duševna mučenja, duševne prisile; sve što vrijeđa ljudsko dostojanstvo, kao što su neljudski uvjeti života, samovoljna zatvaranja, deportacije, ropstvo, prostitucija, trgovina ženama i mladima, zatim sramotni uvjeti rada u kojima se s radnicima postupa kao s običnim sredstvima zarade, a ne kao sa slobodnim i odgovornim osobama: sve su te i slične stvari doista sramotne“ (isto).

Druga posljedica jest poštovanje i ljubav također prema protivnicima ili prema onima koji misle i djeluju drukčije od nas (usp. GS, 28).

Treće, temeljna jednakost svih ljudi koja zahtijeva društvenu pravednost. Dokument kaže: „Svaka diskriminacija u temeljnim pravima osobe na društvenom ili kulturnom polju, ili zbog spola, rase, boje kože, društvenog položaja, jezika ili religije mora se prevladati i ukloniti jer se protivi Božjoj nakani“ (GS, 29).

Konačno, koncilski oci pozivaju da se nadvlada individualistički način razmišljanja te zauzme stav odgovornosti i sudjelovanja (usp. GS, 30-31).

Draga braćo i sestre, ta vizija čovječanstva kao „zajednice osoba“ dragocjena je baština koju nam je ostavio Drugi vatikanski koncil. Ona svima nama pomaže u osobnom i zajedničkom razlučivanju kako bismo odgovorno prosuđivali današnje društvene i političke projekte prema kriterijima dostojanstva ljudske osobe, društvene pravednosti i slobodnoga sudjelovanja u izgradnji općega dobra.

Budućnost čovječanstva, naime, ovisi o zauzimanju svakoga pojedinca da, surađujući s Bogom i s braćom, gradi čovječniji svijet (usp. GS, 30).

Pozdravi

Pozdravljam sve hodočasnike francuskoga govornog područja, a osobito skupinu hodočasnika iz Pariza. „Ljubav prema Bogu i bližnjemu prva je i najveća zapovijed“: budite protagonisti relacija te sestrinstva i bratstva. Bog vas blagoslovio!

Srdačno pozdravljam sve hodočasnike i posjetitelje engleskoga govornog područja koji sudjeluju na današnjoj audijenciji, osobito one iz Engleske, Škotske, Norveške, Gane, Južne Afrike, Ugande, Australije, Indije, Izraela, Filipina, Vijetnama, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. Na svakoga od vas i na vaše obitelji zazivam radost i mir Gospodina našega Isusa Krista. Bog vas sve blagoslovio!

Srdačan pozdrav upućujem hodočasnicima njemačkoga govornog područja. Dok ovih dana obilježavamo „Vrijeme stvorenoga“, pozvani smo svjesno promatrati stvorenje, hvaliti i klanjati se Stvoritelju te sve bolje razumjeti čudesni Božji naum i svoju odgovornost za zaštitu naše Zemlje.

Srdačno pozdravljam hodočasnike španjolskoga govornog područja. Ovih dana mnoge latinoameričke zemlje slave svoj nacionalni blagdan. Molimo Gospodina da nam, dok cijenimo identitet svoje domovine, evanđelje otvori um i srce kako bismo prepoznali da smo dio većega božanskog nauma, dio ljudske obitelji koju je Bog stvorio. Neka vas Gospodin blagoslovi. Hvala vam lijepa.

Srdačno pozdravljam osobe kineskoga govornog područja. Draga braćo i sestre, neka Bog mira i utjehe ispuni vaša srca svojom milošću. Od srca vas blagoslivljam!

Srdačan pozdrav hodočasnicima portugalskoga govornog područja, osobito skupinama koje su došle iz Brazila i Portugala. Draga braćo i sestre, neka se u vašim zajednicama Isusova „nova zapovijed“ pretvori u konkretne geste prihvaćanja, suosjećanja i jedinstva, kako biste bili odraz te ljubavi u svijetu. Bog vas blagoslovio!

Pozdravljam vjernike arapskoga govornog područja, osobito one koji dolaze iz Župe Navještenja u Nazaretu. Pozvani smo poštovati svaku osobu i brinuti se jedni za druge kako bismo gradili humaniji svijet. Gospodin vas sve blagoslovio i uvijek vas čuvao od svakoga zla!

Srdačno pozdravljam Poljake, osobito hodočasnike i bogoslove Płocke biskupije, zajedno s njihovim biskupom, koji su prošli putem svetoga Stanislava Kostke od Beča, preko Dillingena, do Rima. U godini tristo. obljetnice njegove kanonizacije, zajedno s Alojzijem Gonzagom, ne prestajmo moliti za mlade da se, po zagovoru tih svetih zaštitnika, ne boje donositi odvažne životne odluke, stavljajući se u službu Bogu i bližnjemu. Sve vas blagoslivljam!

Srdačno pozdravljam sudionike 20. nacionalnog hodočašća Ordinarijata oružanih snaga i oružanih zborova Slovačke Republike, predvođene vojnim ordinarijem i predstavnicima slovačkih javnih ustanova, zajedno s članovima njihovih obitelji. Jučer ste u Slovačkoj slavili blagdan Gospe Žalosne, vaše glavne zaštitnice. Uvijek obnavljajte svoju vjeru čašćenjem Isusove Majke. S pouzdanjem je ponizno molite za pomoć kako biste u svakodnevnom životu svjedočili kršćanske vrijednosti i zazivajte njezin majčinski zagovor da u svijetu zavladaju pravednost, bratstvo i mir. Od srca vas blagoslivljam. Hvaljen budi Isus Krist!

Upućujem svoju srdačnu dobrodošlicu hodočasnicima talijanskoga govornog područja, osobito svećenicima Papinskog meksičkog kolegija i bogoslovima Papinskog urbanijanskog kolegija „de Propaganda Fide“: izražavajući najbolje želje za vaš studij, jamčim vam svoj molitveni spomen. Pozdravljam zatim redovnike Bolničkoga reda svetoga Ivana od Boga, ohrabrujući ih u nasljedovanju Krista i u služenju najkrhkijim osobama; vjernike Župe Presvetog Navještenja u Buonabitacolu, koji su došli dati blagosloviti kip Gospe Karmelske, želeći svakome obnovljenu pobožnost prema Majci Božjoj; te sudionike Tečaja za farmaceutsku skrb, potičući ih da povezuju znanstvenu stručnost, blizinu i cjelovit pogled na ljudsku osobu.

S ljubavlju primam zatvorske kapelane u Italiji, u pratnji generalnog ravnatelja don Raffaelea Grimaldija. Dragi moji, izražavam vam svoju živu zahvalnost za vaš važan apostolat na tim mjestima ljudske patnje: budite uvijek živa prisutnost evanđelja i kršćanske nade. Osobito sam zahvalan Glavnom inspektoratu kapelana i svima vama za dragocjenu suradnju koju pružate meni i Državnom tajništvu u duhovnom pomaganju tegobnim životima tolike zatvorene braće i sestara koji pišu Papi kako bi mu ispričali svoje drame i svoje rane.

Moje misli, na kraju, idu mladima, bolesnima i mladencima. Proteklih nas je dana liturgija potaknula na razmatranje otajstva Križa i boli Majke Gospodinove. Neka Kristov križ i primjer Žalosne Djevice rasvijetle vaš život.

Sve vas blagoslivljam!