Pedeset i petorica biskupa zajedno su slavili euharistiju, klanjali se pred Presvetim i kroz prigodna predavanja promišljali o tome kako molitva, siromaštvo i blizina ljudima oblikuju njihovo upravljanje biskupijama i pastoralno služenje, odnosno, kako ostati vjerni svojem franjevačkom pozivu dok istodobno služe kao dijecezanski biskupi.

U godini Jubileja svetoga Franje, te uoči 500. obljetnice kapucinske reforme, biskupi koji djeluju u Africi, Aziji, Latinskoj Americi, Sjevernoj Americi, Europi i Indoneziji podijelili su svoja pastoralna iskustva i zajedno promišljali o načinu na koji svoju službu mogu živjeti u duhu kapucinske karizme, odnosno kako u biskupskoj službi živjeti kapucinske vrijednosti: kontemplativnu molitvu, bratski život, malenost, siromaštvo i blizinu ljudima.

Za umirovljenog nadbiskupa Andrésa Stanovnika iz Corrientesa u Argentini, upravo je blizina poveznica između njegova kapucinskog identiteta i biskupske službe. Riječ je o duboko franjevačkom načinu razmišljanja. Sveti Franjo Asiški nije nastojao obnoviti Crkvu kroz apstraktne ideje nego približavajući se siromašnima i propovijedajući ne samo s propovjedaonica već i na javnim trgovima. Svetost se otkriva u blizini konkretnoga, ranjenoga i običnoga čovjeka, a ne u udaljavanju od drugih. Poziv je to biskupima da nikada blizinu vjernicima ne zamijene institucionalnom udaljenošću.

Nadbiskup Jude Thaddaeus Ruwa’ichi iz Dar es Salaama u Tanzaniji govorio je o povijesnom značenju kapucinske reforme – pokretu koji je počeo 1528. godine iz želje za povratkom izvornom duhu i karizmi svetoga Franje Asiškoga. No upozorio je kako vjernost karizmi ne znači njezino pretvaranje u nešto nepomično i nepromjenjivo već uvijek prvenstveno otvorenost i osluškivanje Duha Svetoga.

Kardinal Seán Patrick O’Malley istaknuo je da je međunarodni susret, organiziran na inicijativu generalnog ministra Reda manje braće kapucina fra Roberta Genuina i njegova vijeća, biskupima pružio dragocjeno ohrabrenje. Mnogi od njih služe u misijskim krajevima i suočavaju se s izazovnim pastoralnim okolnostima. Razmjena iskustava evangelizacije u ozračju bratstva pomaže biskupima da „znaju da nisu sami i da postoji mnogo braće koja dijele njihovu službu“.

Govoreći o izazovima s kojima se danas suočavaju crkveni pastiri, posebno je istaknuo sve veću sekularizaciju i društvene podjele. „Vrlo je ohrabrujuće što papa Lav XIV. nastoji donijeti mir i jedinstvo. To su teme njegova pontifikata, a zasigurno su i vrlo franjevačke teme“, rekao je kardinal O’Malley. Podsjetio je da je sveti Franjo pozivao kršćane da budu „univerzalna braća“, graditelji mira i ljudi koji nastoje okupljati druge kako bi s radošću Evanđelja slijedili Krista.

Nadbiskup Stanovnik približavanje 500. obljetnice kapucinske reforme vidi kao važnu prigodu za ponovno otkrivanje samoga središta kršćanske vjere – Evanđelja Isusa Krista. Poseban naglasak je na mentalnoj i kontemplativnoj molitvi, jednostavnosti zajedničkoga života, blizini ljudima i propovijedanju. Kapucinski biskupi, zaključio je, pozvani su te izvorne darove ponovno prihvatiti i ponuditi ih sveopćoj Crkvi, „obnovljene u punini“, kako bi pridonijeli njezinoj duhovnoj obnovi.

Važna poruka susreta u Asizu je da biskupska služba ne mora značiti udaljavanje od franjevačkih korijena. Naprotiv, molitva, jednostavnost, bratsko zajedništvo i osobna blizina ljudima mogu postati način na koji se franjevačka karizma još snažnije živi u službi Crkvi, navodi se u izvještaju objavljenom na stranici Krčke biskupije.