Istina je prava novost.

Hodočašće hrvatskih vjernika u belgijsko svetište Banneux

U belgijskom marijanskom svetištu Banneux u subotu, 19. rujna, održano je 51. hodočašće hrvatskih vjernika iz Belgije, Nizozemske, Luksemburga i Njemačke, izvijestila je Živa zajednica.

Središnje misno slavlje predvodio je voditelj Hrvatske katoličke župe Wiesbaden fra Kristijan Montina, u koncelebraciji desetak hrvatskih svećenika i jednog njemačkog đakona.

Uoči mise brojni su hodočasnici pristupili sakramentu pomirenja, nakon čega su sudjelovali u pobožnosti križnoga puta u obližnjoj šumi. Završna molitva križnoga puta se tradicionalno molila kod kapelice s natpisom „Croatia semper fidelis – Hrvatska uvijek vjerna“. Riječ je o „Hrvatskoj kapelici“ izgrađenoj zahvaljujući dobrovoljnim prilozima hrvatskih vjernika, a koja je blagoslovljena 21. rujna 2014. godine.

Uoči početka mise tri djevojčice su, uz pratnju harfe i violine, otpjevale molitvu „Zdravo Marijo“. Potom je održana procesija s kipom Gospe Siromaha koja se, sukladno tradiciji u Banneuxu, nosi „unatrag“, kao spomen na događaje iz 1933. godine, kada se, prema svjedočanstvu Mariette Beco, Gospa tijekom ukazanja kretala unatrag i pozivala djevojčicu da joj priđe.

Na početku misnog slavlja hodočasnike je pozdravio voditelj misije Aachen i organizator hodočašća fra Ivica Radić. Pozdravio je vjernike iz Belgije, Nizozemske, Luksemburga i Njemačke, a posebno hodočasnike iz Hrvatske katoličke župe Wiesbaden koji su došli organizirano s četiri autobusa.

Fra Ivica Radić podsjetio je da hrvatski vjernici u Banneux hodočaste od 1976. godine. Istaknuo je i tradiciju prikupljanja pomoći za potrebite koja se provodi u sklopu hodočašća. Ove godine prikupljali su se prilozi za pučke kuhinje „Kruh svetog Ante“ u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

U propovijedi je fra Kristijan Montina govorio o naslovu „Gospa Siromaha“, pod kojim se Blažena Djevica Marija časti u Banneuxu. Postavio je pitanje odnosi li se siromaštvo samo na materijalne prilike ili postoje i drugi oblici siromaštva.

Govoreći o toj temi, istaknuo je nedostatak ljubavi, praštanja, vjere, poštenja, suosjećanja i poštovanja prema drugome. Posebno je podsjetio na bolesne, ranjene, napuštene i osamljene osobe te na ljude koji se nalaze u bolnicama, domovima i hospicijima.

„Suvremeni čovjek često je siromašan u ljubavi“, rekao je fra Kristijan, dodajući da čovjek želi biti voljen, ali istodobno nailazi na poteškoću da teško pokazuje ljubav prema drugima. Kao primjere naveo je nedostatak ljubaznosti, osmijeha, zagrljaja i spremnosti da se drugome pristupi bez osude.

Govoreći o vjeri, upozorio je da se može dogoditi da vjernici, unatoč sudjelovanju u vjerskom životu i hodočašćima, u trenutcima teškoća posežu za praznovjerjem i oblicima pomoći koji nisu u skladu s kršćanskom vjerom. Osvrnuo se i na pitanje nade. „Siromašni smo u nadi. Bojimo se sadašnjosti, a još više budućnosti“, rekao je, upozoravajući na pretjeranu usmjerenost prema materijalnoj sigurnosti i različitim oblicima osiguranja, uz istodobni nedostatak pouzdanja u Boga. Kao jedno od područja siromaštva izdvojio je i nedostatak poštovanja i osjećaja za drugoga.

Na kraju propovijedi pozvao je vjernike da se mole za nutarnje bogatstvo. „Molimo Gospu, Djevicu siromaha, da postanemo bogati u ljubavi, ljubaznosti, vjeri, nadi, praštanju, poštenju, osjećaju za drugoga i poštovanju. Kada čovjek pronađe nutarnji mir, tada posjeduje bogatstvo koje nadilazi materijalna dobra“, istaknuo je fra Kristijan.

Na kraju mise fra Ivica Radić zahvalio je svima koji su sudjelovali u organizaciji hodočašća. Na misi je pjevao ujedinjeni zbor više hrvatskih katoličkih misija, predvođen pastoralnim suradnikom Jozom Prletom koji je svirao orgulje, objavljeno je na portalu Žive zajednice.