Ovogodišnji susret održan je pod naslovom „Umjetna inteligencija – digitalni svijet i redovnički život“, a bio je posvećen promišljanju o mjestu suvremenih tehnologija i medija u redovničkom životu i poslanju, mogućnostima koje pružaju te izazovima koje donose.

Susret je započeo molitvom Trećega časa, nakon koje je okupljene u ime Riječke nadbiskupije i novoosnovanog Vikarijata za posvećeni život pozdravio biskupski vikar za posvećeni život preč. mr. sc. Goran Ž. L. Casalonga. Okupljenima je prenio pozdrave riječkog nadbiskupa Mate Uzinića, kao i njegovu ispriku što zbog prethodno preuzetih obveza nije mogao sudjelovati na XLII. Redovničkim danima.

U pozdravnoj riječi preč. Casalonga predstavio je kanonsko-pastoralne promjene povezane s osnivanjem Vikarijata za posvećeni život, kao pravnog sljednika dotadašnjega Povjerenstva za posvećeni život, koje je ranije djelovalo pod nazivom Povjerenstvo za redovnice. Zahvalio je Hrvatskoj redovničkoj konferenciji na brizi za trajnu formaciju osoba posvećenoga života i organizaciji Redovničkih dana, kao i Riječkoj nadbiskupiji, Katoličkoj osnovnoj školi „Josip Pavlišić“ te Rektoratu Bogoslovnog sjemeništa „Ivan Pavao II.“ na organizacijskoj potpori i pomoći u realizaciji susreta.

Zbog broja prijavljenih sudionika i odaziva, predavanja su održana u prostoru Katoličke osnovne škole „Josip Pavlišić“, koja je za tu prigodu stavila na raspolaganje odgovarajući prostor.

U ime Hrvatske redovničke konferencije okupljene je potom pozdravila poglavarica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog s. Jelena Ikić, nakon čega je započeo radni dio Redovničkog dana.

Prvo predavanje, „Duhovnost preko ekrana: Tehnologija kao pomoć i izazov u redovničkoj svakodnevici“, održao je fra Matej Jovanovac, TOR.

Govoreći o odnosu duhovnosti i digitalnoga svijeta, upozorio je na suvremenu pojavu razdvajanja religije i duhovnosti. Digitalni prostor omogućuje čovjeku pristup duhovnim sadržajima, ali istodobno nosi opasnost stvaranja duhovnosti prilagođene osobnim željama i očekivanjima, bez zahtjeva za obraćenjem i promjenom života.

U tom je kontekstu razlikovao „religiju online“ i „online religiju“. Prva označava stvarnu crkvenu ili redovničku zajednicu koja internet koristi kako bi predstavila svoj život i djelovanje te druge pozvala na susret, dok se druga može potpuno zatvoriti u virtualni prostor. Naglasio je da crkvena prisutnost na internetu treba čovjeka voditi prema susretu, iskustvu vjere i zajedništvu.

Uz mogućnosti koje digitalni svijet pruža, poput lakšeg pristupa znanju i duhovnim sadržajima te povezivanja udaljenih zajednica, fra Matej upozorio je da virtualni prostor ne može zamijeniti tjelesnu prisutnost, sakramentalni život i stvarnu zajednicu. Među izazovima istaknuo je površnost, gubitak koncentracije i opasnost da konzumiranje duhovnih sadržaja zamijeni stvarno duhovno iskustvo.

Drugo predavanje, „Suvremeni mediji u službi čovjeku – sluga ili gospodar“, održala je ravnateljica Duhovno-obrazovnog centra „Marijin dvor“ u Lužnici dr. sc. Karla Ivančić.

U svojem izlaganju s. Karla je postavila pitanje: „Jesu li suvremeni mediji u službi redovničkoga poziva – jesu li sluga ili su neprimjetno postali gospodar?“ Upozorila je kako digitalni mediji mogu oduzimati tišinu i vrijeme, usmjeravati čovjekovu pozornost te oslabiti sposobnost sabranosti, kontemplacije i autentičnoga ljudskog i bratskog susreta.

Posebnu je pozornost posvetila generativnoj umjetnoj inteligenciji, njezinim mogućnostima i moralnim pitanjima koja otvara. Naglasila je potrebu očuvanja čovjekove slobode i dostojanstva te odgovornog korištenja tehnologije kao sredstva koje treba ostati u službi čovjeka. Upozorila je i na djelovanje algoritama koji nastoje što dulje zadržati korisnikovu pozornost te na posljedice stalne izloženosti digitalnim sadržajima za tišinu, kontemplaciju i zajednički život.

Nakon predavanja i rasprave uslijedila je prilika za sakrament pomirenja, a potom je slavljeno euharistijsko slavlje.

U homiliji je biskupski vikar preč. Goran Ž. L. Casalonga pošao od riječi Propovjednika: „I sjećaj se svoga Stvoritelja u danima svoje mladosti, prije nego dođu zli dani.“ Povezujući „Memento Creatoris tui“ s kršćanskim „memento mori“ i „memento vivere“, istaknuo je da svijest o prolaznosti poziva čovjeka da odgovorno živi darovano vrijeme, ne gubeći iz vida Boga kao svoj konačni cilj. Posebno je naglasio eshatološku dimenziju posvećenoga života, čiji su zavjeti znak budućega svijeta.

Osvrnuo se na zajednice koje osjećaju teret godina, umor i neizvjesnost pred budućnošću. Govoreći o „Velikim subotama“ posvećenoga života, spomenuo je trenutke suhe molitve, apostolata koji ne donosi očekivane plodove, starenja zajednica i novih početaka čiji se put još ne nazire.

Posebno je istaknuo da nove zajednice i karizme na svojem putu trebaju razlučivanje, pročišćenje i rast u krilu Crkve, ali se ponekad susreću s nerazumijevanjem, nepovjerenjem ili izostankom očekivane potpore. Takva iskustva, naglasio je, osobito bole kada dolaze iz vlastitoga crkvenog doma. Kao primjer vjernosti u takvim trenutcima istaknuo je Mariju Velike subote, koja i u neizvjesnosti čuva vjeru i Božje obećanje. Poruku je sažeo riječima: „Nije dovoljno sačuvati djelo; treba sačuvati srce.“ Pozvao je stoga i zajednice koje nose umor dugoga puta i one koje u Crkvi nose nešto novo i krhko da u kušnjama sačuvaju mir, postojanost i ljubav prema Crkvi, vjerujući da Bog ono što je od njega čuva, pročišćava i u svoje vrijeme vodi prema punini.

Nakon euharistijskog slavlja voditeljica projekata Caritasa Riječke nadbiskupije s. Šarbela Miočić iz zajednice Omnia Deo, predstavila je projekt MOBitel – Moja Obitelj, realiziran na području Riječke nadbiskupije u suradnji s Uredom za pastoral mladih Riječke nadbiskupije. Projekt je obuhvatio roditelje i krizmanike, a posebnu je pozornost usmjerio na izazove s kojima se djeca, mladi i njihove obitelji susreću u digitalnom svijetu te na problematiku ovisnosti o novim medijima.

XLII. Redovnički dani zaključeni su zajedničkim ručkom koji je pripremilo i omogućilo Bogoslovno sjemenište „Ivan Pavao II.“ pod pokroviteljstvom Riječke nadbiskupije.

Ovogodišnji Redovnički dani tako su, uz promišljanje o umjetnoj inteligenciji, suvremenim medijima i izazovima digitalnoga svijeta, bili i prigoda za molitvu, sakramentalni život, susret i međusobno ohrabrenje te obnovu zajedništva i radosti posvećenoga poziva, izvijestio je Ured za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije.