Euharistijsko slavlje predvodio je župni upravitelj Župe Preslavnog Imena Marijina u Retkovcima i kapelan Policijske kapelanije „Sveti Euzebije i Polion“ u Vinkovcima vlč. Ivan Begović.

Duhovni program počeo je prigodnom marijanskom pobožnošću, molitvom Gospine krunice i lauretanskim litanijama. Nakon marijanske pobožnosti hodočasnicima se obratio upravitelj svetišta vlč. Vedran Bilić.

Nakon toga, vlč. Ivan Begović posvjedočio je o svojem životnom putu i pozivu prema svećeništvu. Govorio je o iskustvu iz Domovinskog rata, kada je kao malo dijete teško ranjen u granatiranju Vinkovaca. Nakon što je zadobio teške ozljede glave, život mu je spašen zahvaljujući transplantaciji moždane opne djeteta čiji su roditelji pristali darovati njegove organe. Istaknuo je zahvalnost toj obitelji, naglašavajući da njihova nesebična odluka i danas omogućuje da on živi i svjedoči o Božjem djelovanju i daru života. Kroz život se prepustio Božjem vodstvu, koje ga je dovelo do svećeničkog poziva i služenja drugima.

Uslijedilo je euharistijsko slavlje koje je predvodio vlč. Begović. U homiliji se vlč. Ivan Begović osvrnuo na naviješteno Evanđelje i Isusove riječi: „Ne radujte se što vam se duhovi pokoravaju, nego se radujte što su vam imena zapisana na nebesima.“

Istaknuo je da svoju vrijednost često traže u rezultatima, brojkama i dojmu koji ostavljamo na druge, dok je prava vrijednost čovjeka u tome tko je on u Božjim očima.

Govoreći o molitvi krunice, naglasio je da „krunica nestaje iz naših obitelji“ te da problem nije u nedostatku vremena, nego u našim prioritetima. „Za ono što nam je važno uvijek ćemo pronaći vrijeme“, istaknuo je, naglašavajući kako je krunica duhovno oružje koje mijenja onoga koji moli. „Dok ponavljaš Zdravo Marijo, Marija te vodi“, poručio je.

Osvrćući se na smisao hodočašća, istaknuo je da nije hodočašća da nogama dođu do svetišta, nego da njihovo srce dođe do Boga. Pozvao je vjernike da se nakon hodočašća njihov susret s Bogom vidi u konkretnim promjenama života – u pomirenju s drugima, prestanku ogovaranja, odbacivanju grijeha i povratku molitvi u obitelj. Zaključio je pozivom da poput Marije žive potpuno predani Bogu, jer na kraju neće biti važno što su postigli, nego „je li moje ime zapisano na nebesima“.

Pjevanje je vodio mješoviti župni zbor uz orguljašku pratnju Ivane Moric.

Nakon euharistijskog slavlja uslijedilo je euharistijsko klanjanje tijekom kojega se molilo za bolesnike te za nova duhovna i svećenička zvanja. Hodočasnici su također imali priliku pristupiti sakramentu ispovijedi i primiti sakrament bolesničkog pomazanja, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.