Papa se posebno osvrnuo na rane i nevolje s kojima se vjernici svakodnevno suočavaju, a koje mnoge navode da odlaze u daleke zemlje kako bi pronašli posao, pobjegli od opasnosti, a katkada čak i progona, te kako bi svoje obitelji odgajali na sigurnom. „U brojnim tradicionalnim zemljama vaše Crkve, vjernici su pogođeni ratovima, nemirima, vjerskim ekstremizmom i ekonomskim teškoćama. Preko vas želim reći vašoj voljenoj Crkvi: Ja sam s vama. Cijela Katolička Crkva je s vama. Jer kad jedan ud pati, cijelo tijelo pati s njim. I upravo zato što patite i nastojite nasljedovati Isusa u blagosti kojom je otkupio svijet, vi ste u srcu Crkve“, poručio je.

Papa, koji je sudionicima sinode povjerio svoje pozdrave upućenima svećenicima, redovnicima i redovnicama, bogoslovima i svim dragim vjernicima Melkitske Crkve, antiohijske i dijaspore u cijelom svijetu, u svom je govoru na engleskom jeziku potaknuo vjernike da svojim životom svjedoče živu Božju prisutnost među ljudima. Istaknuo je pritom da ako su se prvi kršćani razlikovali od drugih po svojem životu milosrđa, to se još uvijek događa, jer dopuštajući da vjera prodre u srca, potaknuti smo Duhom dijeliti hranu s gladnima, pružiti obrazovanje i zdravstvenu skrb, pratiti i ohrabriti one koji pate. To također znači dopustiti Crkvi da bude svjetionik – svjetlo Kristovo – posebno u ovim burnim vremenima.

„Kakav važan poziv ima vaša Crkva: biti svjedok pomirenja i mira u zemljama razorenima sukobom. Vi ste sjeme zajedništva u zemljama uništenima nasiljem. To vas svjedočanstvo uistinu čini ikonama stoljećā vjere na najsvetijim mjestima našeg spasenja“, istaknuo je. Promatrajući Crkvu, Papa je napomenuo da ljudska sklonost sukobima može utjecati i na one koji joj pripadaju te istaknuo da Sinoda biskupa djeluje kao čuvar zajedništva. To je velika odgovornost koju valja čuvati i njegovati unutar biskupske kolegijalnosti, istaknuo je papa Lav,  podsjećajući na svoje nedavno apostolsko pismo Mutua Concordia.

„Moramo uvijek biti budni kako ne bismo pali u iskušenje da se uzdižemo iznad drugih, tražeći moć umjesto služenja, profit umjesto transparentnosti i poštenja te osobni uspjeh umjesto pastoralne skrbi. Duh Sveti nas potiče da se zauzmemo i molimo, da molimo za jedinstvo koje će svima pomoći prepoznati da je Krist među nama“, istaknuo je.

Papa je, osim toga, pojasnio da je najrječitiji izraz vjere i najjasnije priopćenje Radosne vijesti onima koji ne poznaju Krista, uzeti vlastiti ‘križ’ i odlučiti pokazati ljubav kada se osjeća strah, ljutnja ili patnja. „Mi koji služimo Crkvi kao svećenici dajemo svojim vjernicima veću nadu u evanđelje kada preispitujemo sami sebe i kada se smatramo odgovornima ne samo za upravljanje materijalnim dobrima, nego i za način na koji tražimo pomirenje“, dodao je.

Kao što se pokazalo tijekom povijesti, upravo kušnje s kojima se kršćani suočavaju – mučeništvo ili jednostavne žrtve podnesene iz ljubavi prema bližnjemu – nude priliku da se pokaže vjera na način koji odjekuje u srcu onih koji traže istinski mir, primijetio je Papa, jamčeći svoje molitve za potporu Melkitskoj grkokatoličkoj Crkvi, posebno kako bi se mladi mogli obrazovati i kako bi svi mogli očuvati najplemenitije tradicije.

Na kraju, papa Lav XIV. je podsjetio da Apostolska Stolica i velikodušnost mnogih ljudi osiguravaju stipendije za vjernike u Siriji, Libanonu i Iraku, kako bi mogli dobiti katoličko obrazovanje. Cilj je, objasnio je, poduprijeti mlade ljude kako bi kršćanske obitelji imale pomoć koja im je potrebna da ostanu na Bliskom istoku i održe kršćansku prisutnost.

U jednom je priopćenju Dikasterij za Istočne Crkve napomenuo da su te stipendije dio pastoralnog projekta namijenjenoga kršćanskim obiteljima koje su posebno potrebite te da se, po nalogu Pape, pokrivaju godišnji troškovi školskih i sveučilišnih pristojbi za djecu, adolescente i mlade. To je znak očinske brige kojom papa Lav namjerava pokazati svoju blizinu i blizinu cijele Katoličke Crkve vjernicima koji su teško iskušani sukobima i nestabilnošću zbog kojih te zemlje već dugo trpe, izvijestio je Vatican News.