Susret je počeo pokorničkim bogoslužjem, klanjanjem i mogućnošću za ispovijed u krčkoj katedrali. Radni dio susreta odvijao se u velikoj dvorani Biskupskog ordinarijata, a moderirao ga je generalni vikar i kancelar Biskupije mons. Zvonimir Seršić.

Predavač fundamentalne teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Sarajevu vlč. dr. sc. Hrvoje Kalem održao je predavanje „Zrelost vjere kao cilj katehetskog i pastoralnog djelovanja“.

Istaknuo je da se pitanje zrelosti vjere pogotovo odraslih vjernika, onih srednje životne dobi, u današnje vrijeme nameće kao žurno i prevažno pitanje jer su upravo roditelji oni koji kao nositelji obitelji primarno prenose vjeru svojoj djeci. Naveo je da se srž problema nalazi u tome što sa školskom dobi prestaje i kateheza odnosno rast u poznavanju i produbljivanju vjere, a manjak poznavanja vjere u odrasloj dobi dovodi do relativizacije ili radikalizacije vjere, dva fenomena koja jednako banaliziraju vjeru i predstavljaju jednaku opasnost.

Upozorio je da u naše, digitalno doba, postoji opasnost i svođenja vjere na osobna svjedočanstva, emotivnu i senzacionalistički dimenziju i ulogu samopomoći te na periferna pitanja vjerskog iskustva a time i nekritičnosti i subjektivizma u prenošenju vjere.

Upravo nalazeći se pred tim i sličnim izazovima, dolazi do ispita zrelosti vjere. „Vjera zrelog kršćanina ne ‘otapa’ se u dominantnoj kulturi i pod utjecajem različitih ideologija. Zrela vjera neće prionuti uz nešto bez da to prosudi, preobrazi i nadiđe“, rekao je.

Dodao je da se time nameće i zadaća pastorala i kateheze: „Formirati vjernika koji će biti zdravo kritičan prema užoj i široj okolini, pa i prema različitim pojavama i stremljenjima u Crkvi. Njegova će kritičnost proizlaziti isključivo iz brige i ljubavi za Crkvu i za opće dobro. Zreli vjernik znat će gdje može pronaći kriterije prema kojima će prosuđivati te će prema tim kriterijima odlučiti kojim će se situacijama, stremljenjima i idejama u svijetu, pa i unutar Crkve otvoriti, a kojima zatvoriti.“

Preduvjet za zrelu vjeru i za poslanje vjernika laika je stav i odabir živjeti u skladu s Božjom promisli, za Boga i iz vjere kao vrhovnog dobra i krajnjeg našeg interesa. Vjera ne smije biti samo jedna od čovjekovih stvarnosti koja postoji neovisno i paralelno s drugim stvarnostima nego ona stvarnost, dubina iz koje sve polazi, po kojoj se sve mjeri i koja je sveprožimajuća za cjelokupnu egzistenciju osobe: estetski, moralni, socijalni itd. Vjera se ili održava u našem svakodnevnom i konkretnom životu – odnosno jest naš život – ili je samo ideologija, naveo je prof. Kalem.

Odgojiti zrele kršćane važno je i zbog njihovog poslanja prenošenja i svjedočenja vjere koje je djelatno u samoj obitelji, ali i u onim krugovima društva koje su daleke ministerijalnom svećenstvu i užim crkvenim strukturama. Upravo je zato važna trajna kateheza vjernika i pastoral obitelji kako bi u tom poslanju bili autentični prenositelji vjere i donositelji ispravne slike o Bogu. Pri tome je važno da svećenici i katehete dobro poznaju vjernike svojih zajednica i ovoga vremena te im pristupaju s blagošću i poštovanjem, zaključio je predavač.

Nakon rasprave i osvrta na predavanje, uslijedili su izvještaji povjerenika i voditelja ureda Biskupije.

Ekonom Biskupije vlč. Vedran Kirinčić na temu se nadovezao istaknuvši važnost permanentnog obrazovanja svećenika u čijoj organizaciji i sam sudjeluje. Govorio je o nekim novostima i važnim aspektima financijskog poslovanja župa posebice onima koji proizlaze iz projekta Porezne uprave Fiskalizacije 2.0. odn. izdavanja i zaprimanja eRačuna koja je za župe obavezna od 1. siječnja 2027. godine.

Ravnatelj Caritasa mons. Ivan Milovčić predstavio je akciju Caritasa „Plamen za dvostruko dobro“, povjerenik za misije i voditelj Ureda za obitelj vlč. Božidar Volari predstavio je materijale za predstojeću Misijsku nedjelju i važnost pastorala obitelji, a voditelj ureda odjela za crkvenu glazbu vlč. m° Josip Vidas najavio je susret zborova o blagdanu sv. Cecilije koji će se održati 14. studenog u Vrhu s temom „Psalam“. M° Vidas predstavio je i djelovanje Biskupijskog pjevačkog zbora na otoku Krku te pozvao svećenike da animiraju nadarene pjevače iz svojih župa na uključivanje.

Biskup Petanjak uputio je završnu riječ te molitvom zaključio skup, navodi se u izvještaju Krčke biskupije.