Poruku je na obilježavanju svjetskog dana pročitao stalni promatrač Svete Stolice pri FAO-u mons. Fernando Chica Arellano. Sveti Otac je u poruci istaknuo važnost novog globalnog prehrambenoga poretka u kojemu bi tehnološki izumi trebali biti bezuvjetno podređeni poštovanju ljudskog, od Boga darovanog dostojanstva, kao i općem dobru cijeloga čovječanstva.

Došao je trenutak da pokažemo moralnu odvažnost, istaknuo je Papa te potaknuo FAO i države članice da se ne zadovoljavaju apstraktnim analizama ili izjavama ograničene učinkovitosti. Svjestan da se više ne može ostati pasivan, pozvao je na donošenje odluka nadahnutih načelom da se zemljom ne smije gospodariti na način koji isključuje slabe, jer će to samo dovesti do suše i sukoba. U tom kontekstu potaknuo je na neodgodiv etički imperativ preusmjeravanja sredstava uloženih u vojnu industriju prema održivim poljoprivrednim istraživanjima i obnovi degradiranog zemljišta.

Petrov nasljednik je upozorio na paradoks našega vremena: napredak se ubrzava, a glad i siromaštvo i dalje traju. Objasnio je da nije riječ o tehničkom ili financijskom problemu, nego o dubokoj antropološkoj i etičkoj krizi te ponovno istaknuo da istinsko iznalaženje ne zamjenjuje stvoreni svijet. Papina poruka odražava želju za povezivanjem važnih elemenata: tehnologije i općega dobra, inovacije i solidarnosti, produktivnosti i raspodjele, proizvodnje i zaštite ljudskog dostojanstva, gospodarstva i cjelovitosti ekosustava te tehnologije i mudrosti.

„Kada se suvremena tehnologija u poljoprivredi primjenjuje na načine koji lišavaju tlo njegove prirodne plodnosti ili prisiljavaju poljoprivrednike da napuste svoja zemljišta, vođene isključivo gospodarskim razlozima, to se ne može smatrati napretkom, nego složenim oblikom uništavanja“, poručio je.

Neprihvatljivo je da se kruh smatra povlasticom, a voda robom oko koje se vode sporovi – nastavio je Sveti Otac. Osvrnuo se na tržišta žitarica kojima se trguje na burzi, dok sjeme koje klija u zemlji završava u rukama monopola koji guše poljoprivredu malih proizvođača. Takvi procesi stvaraju neravnotežu i potiču nemiran suživot među narodima, kao i lokalne i međunarodne napetosti.

„Glad se ne može smatrati statističkom greškom jer je ponajprije uzrokovana nedostatkom političke volje i kolektivne solidarnosti“, ustvrdio je.

Papa je dodao da je redoviti pristup sigurnoj, primjerenoj i dostatnoj prehrani, u skladu s dostojanstvom svake osobe, temeljno ljudsko pravo. Jamčiti to pravo zadatak je pravde koja obvezuje kako pojedine države tako i međunarodnu zajednicu. Ipak, dok pronalasci ubrzavaju proizvodnju, raspodjela se zanemaruje, upozorio je.

Na kraju je napomenuo da je strašna povreda ljudskoga dostojanstva sprječavati da kruh stigne do neke osobe ili uništavati sredstva kojima se on proizvodi. Dodao je da je zaštita vode neotuđivo opće dobro koje treba štititi te potiče političke čelnike da prepoznaju da su poljoprivrednici razvili savjesno poznavanje zemlje te da moraju uzeti u obzir njihovo iskustvo pri donošenju odluka.

„Radi jamstva da prehrambene potrebe budu zadovoljene i u budućnosti, potrebno je osloboditi proizvodnju hrane od čisto špekulativnog načina razmišljanja. Kruh ne bi smio biti ni sredstvo geopolitičkog pritiska ni nestabilno financijsko dobro. Kruh se nikada ne smije koristiti kao ratno oružje“, zaključio je papa Lav XIV., prenosi Vatican News.