Kardinal Parolin održao izlaganje o dostojanstvu i ljepoti rađanja u crkvenom učiteljstvu
FOTO: VATICAN MEDIA // kardinal Pietro Parolin (arhivska fotografija)
Rim (IKA)
Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin otvorio je uvodnim izlaganjem u petak 16. listopada 2026. radni dio međunarodnog kongresa „Sjaj ljudskoga: čuvati plodnost, liječiti neplodnost”, kojeg je organiziralo Katoličko sveučilište Presvetoga Srca u sjedištu u Rimu, izvijestio je Vatican News.
Kardinal Parolin je održao izlaganje pod naslovom „Dostojanstvo i ljepota rađanja u crkvenom učiteljstvu” u kojem se osvrnuo na nauk crkvenoga učiteljstva, od Drugoga vatikanskog koncila do dokumenata sv. Pavla VI., sv. Ivana Pavla II., pape Benedikta XVI. i pape Franje. Govorio je i o odgovornosti za zaštitu dostojanstva svakoga života, odgojnoj odgovornosti roditelja i vrijednosti obitelji utemeljene na braku između muškarca i žene.
Polazeći od apostolske pobudnice sv. Ivana Pavla II. Familiaris consortio, državni tajnik Svete Stolice podsjetio je da autentična ljubav nije samo osjećaj, nego slobodan i svjestan izbor koji se očituje u darivanju samoga sebe, brizi o drugome i otvorenosti životu. U toj je perspektivi bračna ljubav uzvišen i značajan oblik ljubavi, pozvan očitovati se u uzajamnosti, vjernosti i plodnosti.
Ustvrdio je da je ljubav uvijek plodna, čak i kada je riječ o putu posvećenog života. Premda su se posvećene osobe odrekle tjelesne plodnosti, njihovo djevičanstvo postaje duhovno plodno, a posvećena osoba otac i majka mnogima. Citirao je koncilsku konstituciju Gaudium et spes te pojasnio da je bračna ljubav daleko uzvišenija od puke erotske sklonosti, jer je brak prije svega intimna zajednica života i bračne ljubavi koja predstavlja dobro za same supružnike, među kojima postoji uzajamno darivanje.
Kardinal Parolin se također tijekom izlaganja više puta osvrnuo na encikliku sv. Pavla VI. Humanae Vitae, koja bračnu ljubav definira kao ljudsku, potpunu, vjernu i isključivu. Ta se ljubav ne iscrpljuje u zajedništvu supružnika, nego se nastavlja rađanjem novih života. Podsjetio je da se u apostolskoj pobudnici pape Franje Amoris laetitia ponovno ističe da podrijetlo ljudskoga bića proizlazi iz rađanja povezanoga sa sjedinjenjem roditelja u braku, a to sjedinjenje nije samo biološko nego i duhovno.
Kritički se osvrnuo i na takozvanu kulturu razdvajanja te objasnio da se rađanje ne može svesti isključivo na biološku činjenicu ili tehnički rezultat. Riječ je o redukcionizmu zbog kojega se rađanje sve više pretvara u reprodukciju odvajajući se na taj način ne samo od bračne ljubavi, nego i od spolnoga odnosa. Papa Franjo tumačio je; „biotehnološka revolucija na području ljudskog rađanja omogućila je manipulaciju samim činom začeća, raskinuvši njegovu svezu sa spolnim odnosom muškarca i žene“.
Državni tajnik Svete Stolice ponovno je istaknuo da se ljudsko rađanje ne može odvojiti od bračne ljubavi i svesti na puku reprodukciju. Naime, rađanje novoga života uključuje osobu u njezinoj cjelovitosti, a svoje značenje pronalazi u zajedništvu supružnika. Napomenuo je također da dijete nije nešto što im pripada ili na što imaju pravo, nego dar koji trebaju prihvatiti sa zahvalnošću i odgovornošću.
Dio izlaganja bio je posvećen odgovornom očinstvu i majčinstvu. Obiteljske odluke zahtijevaju dijalog među supružnicima, uzajamno poštovanje i pozornost prema dostojanstvu osobe, u svjetlu crkvenoga nauka. U tom je kontekstu kardinal podsjetio na vrijednost prirodnih metoda regulacije plodnosti, koje pridonose boljem poznavanju vlastitoga tijela i bračnoga odnosa. Prema njegovim riječima, potrebno je ponovno otkriti poruku koju pruža enciklika Humanae Vitae, koja ističe potrebu poštovanja dostojanstva osobe pri moralnom vrednovanju metoda regulacije rađanja. Riječ je o odluci koju supružnici trebaju zajednički donijeti, sve dok ona ne postane njihova zajednička baština i životni stil.
Kardinal Parolin je naglasio potrebu izgradnje kulture koja je sposobna prihvatiti svako dijete, čak i kada je njegovo rođenje popraćeno teškoćama ili kada dijete pokazuje invaliditet. Ljudski život zaslužuje zaštitu i skrb od samoga početka. Stoga Crkva želi biti blizu obiteljima koje se suočavaju sa situacijama ranjivosti, pružajući im potporu i ohrabrenje. Roditeljska ljubav – dodao je – može nadići biološke veze kroz posvojenje i udomiteljstvo, konkretne oblike solidarnosti koji omogućuju prihvaćanje djece u situacijama napuštenosti ili teške životne ugroženosti.
Također je rekao da odgovornost roditelja ne završava rađanjem života, nego se nastavlja odgojem. Obitelj je pozvana biti zajednica ljubavi u kojoj se svaka osoba prepoznaje i poštuje u svojem dostojanstvu. Odgajati znači pratiti djecu u njihovu odrastanju, pomagati im otkrivati dobro te ih osposobljavati za život u slobodi i odgovornosti. Državni tajnik je pritom istaknuo da je važno da u svim okolnostima uvijek budu prisutni i majka i otac, jer se njihova dvojnost i njihova komplementarnost očituju i u odnosu s djecom.
Podsjetio je i na važnost srca koje vidi te koje je sposobno prepoznati potrebe drugoga i djelovati u skladu s njima. Upravo ta konkretna pozornost prema osobi omogućuje življenje plodnosti ljubavi čak i kada nije moguće imati djecu, i to kroz odgojni angažman, blizinu drugim obiteljima i služenje najranjivijima.
Državni tajnik Svete Stolice zahvalio je svima koji rade na području istraživanja i formacije kako bi pomogli parovima odgovorno živjeti ljudsku dimenziju rađanja bračne ljubavi. Posebno priznanje je uputio Međunarodnom znanstvenom institutu Pavla VI. koji se zauzima za promicanje medicinskih istraživanja usmjerenih na prirodno začeće. Pritom je potaknuo na promicanje takvih istraživanja kako bi se mogli spriječiti i liječiti uzroci neplodnosti, pružajući mogućnost parovima da začnu novi život poštujući dostojanstvo roditelja i nerođenoga djeteta.
Na kraju je istaknuo da međunarodni kongres posvećen tim temama priznanje dosadašnjem radu i znak nade za budućnost. Stoga je potaknuo sve sudionike da nastave tim putem s obnovljenim zalaganjem u službi ljudske ljubavi i rađanja, izvijestio je Vatican News.