Matulić je u svom predavanju najprije na povijesnom primjeru Fritza Habera prikazao kako znanstveno otkriće može istodobno hraniti čovječanstvo i uništavati živote. Naveo je i druge primjere znanstvenih otkrića i njihovih primjena tijekom povijesti te rekao da su granice među njima s vremenom postale sve tanje. Postavlja se onda pitanje gdje je granica između čovjekova legitimnog napretka i opasnosti da se igra Boga s onim što je otkrio?

„Nažalost, povijest moderne znanosti nam pokazuje da smo granice u mnogim slučajevima spoznali u pravom svjetlu i na pravi način tek naknadno, kad smo neko znanstveno otkriće već primijenili i kad smo vidjeli koji su razmjeri štetnih posljedica kao što su kemijsko, biološko, nuklearno oružje. U pozadini imamo sjajna znanstvena otkrića koja su pridonijela blagostanju i dobrobiti naroda i cijelog čovječanstva, ali vidimo i onu mračnu, negativnu stranu“, rekao je Matulić istaknuvši da je upravo to ono što pokazuje granicu.

Osvrnuo se na današnje vrijeme znanstvenih otkrića u polju tehničkih znanosti, razvoja i primjene umjetne inteligencije. Poručio je da su trenutačni generativni alati, koji su prema njegovim riječima korisni i primjenjivi u raznim područjima, tek naznake onoga što dolazi. Međutim, ono što se usporedno razvija, premda još nije široko dostupno, jesu znatno napredniji oblici sustava umjetne inteligencije. „Takozvana opća umjetna inteligencija, koja će beskrajno, ne možemo ni zamisliti koliko, nadmašivati čovjeka. U tom kontekstu govori se i da bi se ona mogla predstaviti sa sviješću i samosviješću, a to implicira da bi imala svoj pojam, ideju dobra i zla, njihova razlikovanja i tako dalje. Te stvari moraju se na vrijeme staviti pod čovjekovu kontrolu“, naglasio je predavač.

Podsjetio je, nadalje, na poruke Drugoga vatikanskog koncila o tome da današnje doba treba mudrost više nego što su je trebale prijašnje generacije, dodavši kako su te prijašnje generacije imale više mudrosti nego znanja. No, gdje pronaći to blago mudrosti koje nudi odgovor na pitanje kako biti mudar i odgovoran u upravljanju postignutim znanjima i novim otkrićima?

„Blago kršćanskog pologa vjere je zapravo vrelo mudrosti. Nesumnjivo da, hraneći se i vraćajući se tim vrelima baš učimo, primamo mudrost, postajemo mudri, a to nam je danas najpotrebnije, jer ipak živimo u civilizaciji u kojoj dominira znanje. Ali znanje ubija, a mudrost prosvjetljuje i istinska mudrost posvećuje“, rekao je dr. sc. Matulić dodavši da je mudrost potrebna kako bi znanstvena istraživanja, otkrića i njihova primjena bili humaniji, čovjeka dostojniji.

A ono što je čovjeka dostojno ne seže samo u sadašnjost, nego i u budućnost. Stoga odgovor dr. sc. Matulića na pitanje: „Što čovjek smije učiniti s onim što je otkrio?“ glasi: „Smije učiniti sve ono za što može odgovarati pred onima koji će živjeti s posljedicama primjene tog otkrića, pa uključujući i one koji se još nisu rodili. A vjernik, teolog mora dodati: odgovarat će i pred Bogom koji je čovjeku povjerio svijet da ga čuva i obrađuje, kako nam govori Knjiga Postanka.“, izvijestio je Ured za medije Varaždinske biskupije.