Na početku 88. redovitoga plenarnog zasjedanja srdačno pozdravljam ponajprije sve vas članove Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine: dopredsjednika Petra Palića, biskupa iz Mostara, te Franju Komaricu i Marka Semrena, biskupe iz Banje Luke.

S jednakim poštovanjem izražavam dobrodošlicu i pozdravljam drage goste na ovom zasjedanju: apostolskoga nuncija nadbiskupa Francisa Chullikatta, kojemu zahvaljujem za dolazak i za propovijed koju je sinoć uputio za vrijeme svete Mise u Katedrali. Pozdravljam Klausa Künga, umirovljenoga biskupa iz Sankt Pöltena i delegata Austrijske biskupske konferencije, preko kojega zahvaljujem austrijskim biskupijama i Biskupskoj konferenciji za pomoć koju pružaju našim crkvenim zajednicama. Pozdrav također Milanu Zgrabliću, zadarskom nadbiskupu i delegatu Hrvatske biskupske konferencije, sa zamolbom da našu zahvalnost prenese braći u Hrvatskoj za njihovu solidarnost sa Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. Jednak pozdrav i Fabijanu Svalini, biskupu koadjutoru Srijemske biskupije i delegatu Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metodija, čiji roditelji potječu iz Vrhbosanske nadbiskupije, kojemu zahvaljujem za propovijed koju je jutros uputio zajednici u Bogosloviji.

Pozdrav i generalnom tajniku Ivi Tomaševiću i zahvala njemu i suradnicima za pripravu ovoga zasjedanja.

I.

Na ovom zasjedanju, nakon pozdrava naših gostiju, analizirat ćemo najprije provedbu zaključaka 87. redovitog zasjedanja, koje je održano u Banjoj Luci u mjesecu srpnju ove godine. Potom ćemo razgovarati i donijeti odluku o ustroju Povjerenstva Biskupske konferencije za zaštitu maloljetnih i ranjivih osoba te o ustroju Metropolijskog ureda, na što opće crkvene odredbe obvezuju sve Biskupske konferencije. Nakon toga saslušat ćemo izvješće o radu na pripravi (Ratio fundamentalis) Temeljnih odredaba o odgoju i obrazovanju svećeničkih kandidata za naše područje te izvješće s prvoga dijela XVI. opće redovne skupštine Biskupske sinode, koja je održana u mjesecu listopadu u Rimu.

Nedavno smo primili službenu obavijest da je za početak mjeseca svibnja 2024. godine predviđen pohod ad limina apostolorum biskupȃ naše Konferencije, kojega prema rasporedu obavljaju svi dijecezanski biskupi u Katoličkoj Crkvi pa ćemo, naravno, razgovarati i o pripravi toga pohoda.

II.

Mnogim je poznato da se latinskim izrazom ad limina apostolorum naziva pohod grobovima apostolskih prvaka Petra i Pavla i živućem papi kao nasljedniku apostola Petra te da u toj prigodi biskupi papi i nadležnim uredima u Rimu podnose izvještaj o stanju u svojim biskupijama. Ali radi šire javnosti čini se prikladnim već sada kod najave toga važnog događaja podsjetiti, da izraz ad limina apostolorum potječe iz prvih stoljeća Crkve, a njime se tada nazivao običaj hodočašća vjernika na grobove apostolȃ Petra i Pavla. Taj izraz se, nakon Rimskoga koncila, koji je održan 745. godine, počeo koristiti i za obvezu pohoda biskupȃ istim mjestima. A budući da je tijekom kasnijih stoljeća tradicija biskupskih pohoda bila oslabila, sa željom da se taj običaj učvrsti i bolje definira, apostolskom konstitucijom Romanus Pontifex, zakonsku obvezu pohoda biskupa uveo je 20. prosinca 1585. godine papa Siksto V., koji je bio hrvatskoga podrijetla. Ovo pitanje je i kasnije nekoliko puta bilo uređivano, a sadašnji propisi Zakonika kanonskoga prava glede biskupskoga pohoda grobovima apostola i papi glase:

Kan. 399 – § 1. Dijecezanski biskup dužan je svakih pet godina podnijeti izvještaj vrhovnom svećeniku o stanju povjerene mu biskupije, u obliku i vremenu koje odredi Apostolska Stolica.

§ 2. Ako godina određena za podnošenje izvještaja padne u cijelosti ili djelomično u prvo dvogodište od započetog upravljanja biskupijom, biskup se može za taj put uzdržati od izradbe i podnošenja izvještaja.

Kan. 400 – § 1. Dijecezanski biskup one godine kad je dužan podnijeti izvještaj vrhovnom svećeniku, osim ako Apostolska Stolica odredi drukčije, neka dođe u Rim da počasti grobove blaženih apostola Petra i Pavla i neka posjeti rimskoga prvosvećenika.

§ 2. Neka biskup osobno udovolji spomenutoj obvezi, osim ako je zakonito spriječen; u tom slučaju neka joj udovolji preko koadjutora, ako ga ima, ili preko pomoćnoga biskupa, ili preko kojega prikladnog svećenika svojega prezbiterija, koji prebiva u njegovoj biskupiji.

III.

Što se pak tiče društvenih okolnosti i događanja u svijetu, ispovijedamo da, kao Isusovi učenici, ponizno i skromno želimo biti svjedoci njegove nade ljubavi prema svakom čovjeku te prijateljstva i bratstva među svim ljudima i narodima. Zato naspram svakog oblika prijetnja i mržnje i tolikih smrti nevinih ljudi i razaranja, osjećamo obvezu svjedočiti da je kršćanstvo vjera ljubavi, slobode, nade i života za svakoga čovjeka i svaki narod i to podržavati. U tom smislu podsjećamo da se upravo ove godine obilježava 60. obljetnica od objave okružnice „Mir na zemlji“ (Pacem in terris), koju je sveti Ivan XXIII. obznanio 11. travnja 1963. kao kršćanski odgovor na ondašnju veliku krizu koja je prijetila izbijanjem sukoba svjetskih razmjera. Obratio se članovima Crkve i svim ljudima dobre volje temom o miru među svim narodima koji se temelji na istini, pravdi, ljubavi i slobodi.

Samo dva dana kasnije, u povodu svetkovine Uskrsa, Ivan XXIII. izgovorio je Molitvu božanskom Pobjedniku za mir. Ista molitva je, 27. listopada ove godine, ponovno izgovorena pod predsjedanjem pape Franje, koji je taj petak proglasio Danom posta i molitve za mir u svijetu u naše dane pa i ja njezinim riječima završavam ovaj uvodni pozdrav.

O Knezu mira, uskrsli Isuse, pogledaj blagonaklono na cijelo čovječanstvo. Samo od Tebe ono očekuje pomoć i utjehu za svoje rane. Kao u danima Tvoga zemaljskog prolaza, Ti uvijek više voliš male, ponizne, žalosne. Uvijek tražiš grešnike. Učini da Te svi zazivaju i nađu, da u Tebi mogu imati put, istinu, život. Jaganjče žrtvovani za naše spasenje, čuvaj nam svoj mir. Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, daruj nam mir! To je, Isuse, naša molitva. Ukloni iz srca ljudi ono što može ugroziti mir i utvrdi ih u bratskoj istini, pravdi, ljubavi. Prosvijetli vladare naroda kako bi, uz pravednu brigu za dobrobit svoje braće i sestara, jamčili i branili veliko blago mira. Pokreni volju svih da prevladaju prepreke koje dijele, da ojačaju veze uzajamne ljubavi, da budu spremni razumjeti, suosjećati, oprostiti, kako bi se u Tvoje ime narodi ujedinili, a mir, Tvoj mir, svečano zavladao u srcima, obiteljima i svijetu.

Nadbiskup Tomo Vukšić, predsjednik