U procesiji su nošene relikvije svetog Križa, zajedno s relikvijama bl. Ivana Merza, sv. Roka, sv. Grgura Velikog i drugih svetaca, zaštitnika od zaraznih bolesti. Procesija je krenula iz kapelice Centra bl. Ivana Merza. Sam grad Marikina, gdje se nalazi Centar bl. Ivana Merza, također je pogođen tom bolešću.

Sudionici procesije hodali su bosonogi, molili krunicu, nosili križeve i svijeće. Prije procesije, u kapeli su izmolili Vespere – večernju molitvu iz Časoslova Božjega naroda. Prije same pokorničke procesije, vicepostulator Dave Dela Cruz izrekao je kratki govor te je spomenuo pojedinosti iz života bl. Ivana Merza kada se nalazio u sličnim situacijama te njegovo mišljenje i odgovor na problem patnje i trpljenja.

„Osjećam kako se strah uvukao u naše ljude, ali moramo imati hrabrosti i vjere kao blaženi Ivan Merz!“, izjavio je u svom završnom obraćanju na kraju procesije vicepostulator Dela Cruz.

Filipinska Vicepostulatura bl. Merza na svojoj facebook stranici navela je i nekoliko misli, tekstova svetaca iz povijesti Crkve i njihova svjedočanstva o onima koji su se borili s kugom i drugim zaraznim bolestima:

Sveti Karlo Boromejski: On je za vrijeme kuge hodao bosonog gradskim ulicama, noseći križ, s užetom oko vlastitog vrata, nudeći se za žrtvu Bogu zbog prijestupa i grijeha ljudi te za prestanak kuge.

Sveti Grgur Veliki: Novoizabrani papa Grgur I. Veliki pozvao je 590. godine sav rimski narod u procesiju rimskim ulicama za kraj kuge koja je harala gradom gotovo 50 godina. Povijesna predaja kaže kada je procesija došla do mosta na Tiberu preko kojega se išlo u Baziliku sv. Petra gdje je procesija trebala završiti, da se Papi koji se našao na mostu ukazao sv. Mihael arkanđeo. Stojeći na vrhu Hadrijanovog mauzoleja (danas mauzolej nosi ime po tom događaju, a zove se Anđeoska tvrđava), arkanđeo Mihael vraćao je mač u korice kako bi pokazao da su molitve naroda uslišane i nakon toga kuga je prestala.

Sveti Rok, Sveti Sebastijan i Sveti Alojzije: Sebastijan i Rok su često prikazivani zajedno zato što su obojica bili smatrani svecima zaštitnicima protiv kuge. Štoviše, sv. Rok je bio zaražen tom bolešću. Sv. Alojzije Gonzaga je umro od kuge nakon što se zarazio pomažući oboljelima po rimskim ulicama i noseći ih u bolnicu.

Teologinja Jessica Ortega u svojoj magistarskoj radnji piše: „Sveti Grgur nije samo preživio pošast u 6. stoljeću, nego je bio i prvi papa koji je organizirao procesiju protiv kuge. Procesije su bile zajednički izraz pobožnosti i načina štovanja pojedinog sveca ili Blažene Djevice Marije. Procesija može pratiti relikviju određenog sveca ili njegovu sliku kroz grad; osim toga procesija može biti i zajedničko hodočašće u neko od svetih mjesta. U srednjem vijeku su bolesti i grijeh bili u tijesnoj povezanosti. Procesije su bile smatrane kao mjere ozdravljenja u kojima je društvo poduzimalo nužne korake protiv zahvata kuge. Epidemije nisu bile ekskluzivnog karaktera i nisu pogađale samo griješnike nego i one nevine.“

Sljedeća pokornička procesija održat će se 19. ožujka, a potom će se slaviti misa u povodu obilježavanja treće obljetnice osnutka Vicepostulature bl. Merza na Filipinima.