Unatoč napasti nekih da idu u „natražnjaštvo“ [indietrismo] i „politizaciju“ Crkve, koristeći riječi generalnog izvjestitelja Sinode kardinala Jean-Claudea Hollericha,  sinodski proces koji Papa želi i pokreće u Crkvama na pet kontinenata ide dalje i sve više pokazuje svoju životnost. S obzirom na početak kontinentalne etape, druge od tri koje obilježavaju sinodski hod na temu sinodalnosti koji je započeo u listopadu 2021., predsjednici i koordinatori kontinentalnih skupština sastali su se 28. i 29. studenoga u Rimu, u Generalnom tajništvu Sinode.

U ponedjeljak ih je primio papa Franjo, kojemu su u otprilike dva sata naizmjenično iznosili plodove, rezultate, zahtjeve i prijedloge koji su se pojavili tijekom konzultativne faze, odnosno faze dijaloga i slušanja s Božjim narodom na kontinentima ili u regijama iz kojih dolaze.

Dijalog i slušanje se sada nastavljaju, ali su i prošireni tako da uključuju ne samo pojedine biskupije, već i Crkve cijelih kontinenata. Skupštine će zapravo biti kulminacijski trenutak druge faze sinodskog procesa koji će se zaključiti skupštinom biskupa u Vatikanu, koju je Papa nedavno udvostručio: prva će biti u listopadu 2023., a druga u listopadu 2024. Osnova i vodeći tekst za rad bit će Dokument za kontinentalnu fazu Sinode, predstavljen 27. listopada, što je polazište i konvergencija sažetaka mjesnih Crkava koje stavljaju crno na bijelo pitanja kojima bi se trebalo baviti tijekom sinodskog hoda.

Upravo je taj dokument bio je jedna od tema o kojoj su razgovarali voditelji radnih skupina na spomenutom sastanku u Vatikanu. Susret je pokazao životnost Crkve, rekao je na kraju glavni tajnik Sinode kardinal Mario Grech. „Osjećam zahvalnost i zadivljenost. Čuo sam svjedočanstvo žive Crkve“, rekao je malteški kardinal. „Međusobno dijeljenje ovih dana pokazuje da je hod već uvelike u tijeku te da imamo puno toga za naučiti jedni od drugih. Imam puno nade za našu zadaću koja je i ostaje prije svega evangelizacija: navještaj radosne vijesti Isusa Krista“.

„Ne smijemo nikoga isključiti i trebamo slušati svaku osobu”, ponovio je kardinal Grech, kao što je govorio i u drugim prilikama. „Pa i one koji ostaju izvan formalnog okvira Crkve, jer je, ponekad, Crkva prisutna tamo gdje nismo očekivali da ćemo je pronaći“. „Ovo je sinodski hod. Na tom putu ne smijemo se bojati napetosti koje mogu biti i zdrave“, dodao je kardinal Grech.

Napetosti se razlikuju od napasti [tentazioni] o kojima je govorio kardinal Hollerich u uvodnom pozdravu na audijenciji kod Pape. Prva, rekao je luksemburški nadbiskup, dolazi iz medija: „To je iskušenje ‘politizacije’ u Crkvi i ‘politizacije’ Crkve, odnosno živjeti i promišljati Crkvu logikom politike. Neki imaju plan za reformu Crkve, oni vrlo dobro znaju što treba učiniti i žele iskoristiti Sinodu u tu svrhu: to je instrumentalizacija Sinode. To je politizacija“.

S druge strane, rekao je kardinal, preuzimajući riječ koju je skovao sam papa Franjo, postoje natražnjaci [indietristi] koji ne razumiju da se prava katolička tradicija razvija dok ostaje tradicija u svom vremenu. I oni bi htjeli usporiti sinodski proces”.

Osim toga, kardinal Hollerich je rekao: „Kontinentalnom fazom procesa započinjemo naše misionarsko razlučivanje. Ovom fazom Sinode zapravo već doživljavamo prvu univerzalnu dimenziju procesa. Ova faza zapravo govori da različite Crkve ne smiju biti izolirane na svom putu i da će kružni dijalog kontinentalnih skupština koristiti Crkvama svih kontinenata”.

Potvrđujući da „sinodalnost koja želi biti katolička treba Petrovu skrb i savjet“, kardinal je Papi rekao: „Trebamo Vas, jer trebamo zdravu indiferentnost koja svjedoči slobodu u Duhu, ali i zato što također primjećujemo neke napasti na ovom putu“. „Mi pak želimo moći ući u istinsko razlučivanje, apostolsko, misijsko razlučivanje, kako bi sinodalna Crkva mogla vršiti svoju misiju u svijetu. Želimo hoditi zajedno, s Vama te iznad svega s Duhom Svetim i s Isusom da uljepšamo našu Crkvu“, dodao je kardinal Hollerich.