Seminar je organiziran u suradnji Tiskovnog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije i Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta zajedno s partnerima – Hrvatskim katoličkim radijem, Hrvatskim društvom katoličkih novinara i samostalnim novinarom Ivicom Zadrom, a predavanja su održale prof. dr. sc. Lana Ciboci Perša, doc. dr. sc. Suzana Peran i Hana Kilijan, mag. comm. Prvi dio seminara pratio je i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić te se kratko susreo s predavačicama.

Župne dopisnike i predavačice pozdravio je kancelar Đakovačko-osječke nadbiskupije i predstojnik Tiskovnog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije, mr. Dario Hrga te je pojasnio kako Hrvatska enciklopedija definira dezinformaciju kao krivo danu obavijest lažna sadržaja radi obmanjivanja, zavođenja u bludnju, a to je i svaka vijest netočna zbog neprovjerenih podataka. Naglasio je zatim kako ni Crkva kao vjerska institucija nije pošteđena dezinformacija. „Jednom kada vijest u našim katoličkim tiskovinama, Internet portalima, radiju i televiziji bude iznesena, s velikom se pažnjom odvaguje i provjerava njezina istinitost. Zašto? Pa zato jer je Crkva institucija koja je utemeljena na Istini i kojoj je zadaća progovarati isključivo o istini… Vidimo kako je zapravo istina u srži informacije i da se bez nje informacija pretvara u dezinformaciju ili deformaciju.“ Spomenuo je zatim i umjetnu inteligenciju uz koju je sve lakše kreirati lažne sadržaje te riječ predavačicama“, rekao je vlč. Hrga.

„Od informacije do dezinformacije“ bila je tema predavanja prof. dr. L. Ciboci Perša, koja je, uvodeći u temu predstavila projekt „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama” ističući kako je jedan od ciljeva izrada alata za provjeru dezinformacija o vjerskim temama. No, da bi se taj cilj ostvario potrebno je u medijima pronaći što više primjera dezinformacija kako bi alat bio što točniji. Predstavila je i istraživanje koje je provedeno u siječnju i veljači 2024. godine, a u kojemu je sudjelovalo 600 ispitanika i koje je pokazalo kako se najviše netočnih informacija o vjerskim temama može pronaći na društvenim mrežama. Ispitanici su se teško mogli prisjetiti neke vjerske teme koja je bila pogrešna, a imala je veliki utjecaj na publiku te ih je većina izdvojila medijske natpise o „papinu blagoslovu istospolnih parova” te vijesti o moliteljima krunice na trgovima. Prof. dr. Ciboci Perša naglasila je kako Papa dezinformacije smatra grijehom novinarstva te je pojasnila kako je uistinu teško pronaći dezinformacije o vjerskim temam, ali je puno misinformacija – lažni informacija koje se objavljuju bez namjere da se nekoga obmane ili malinfomracija – točnih informacija koje se koriste ili prikazuju na na štetan ili zlonamjeran način. Istaknut je i sve veći utjecaj umjetne inteligencije u kreiranju dezinformacija, pa je predavačica prisutne educirala kako prepoznati fotografije kreirane umjetnom inteligencijom, uputila je u različite oblike informacijskih poremećaja, kao i u posljedice širenja dezinformacija te potaknula na kritičko promišljanje o medijima.

Doc. dr. S. Peran govorila je o „Dezinformacijama o Katoličkoj Crkvi u medijima” te se pozvala na ulomak iz Lukina evanđelja (Lk 1,2-3) gdje Luka piše Teofilu nakon što je sve „pomno ispitao”. Spomenula je i dokument Communio et Progressio i Poruku za svjetski dan sredstava društvene komunikacije pape Pavla VI. pod naslovom „Društvene komunikacije u službi istine”, kao i poticaje pape Franje za borbu protiv lažnih vijesti i promicanje novinarstva mira – što nije sladunjava vrsta novinarstva već istinito novinarstvo koje se protivi lažima, dojmljivim sloganima i senzacionalističkim naslovima. Osvrnula se na infodemiju i dezinofrmacije tijekom COVID-a 19, podsjetila na dezinformacije o papi te također uputila na puno dezinformacija koje se šire društvenim mrežama, pa i preko lažnih profila. Doc. dr. S. Peran predstavila je i primjere borbe protiv dezinformacija – projekt Rimokatoličke nadbiskupije Singapur, Njemačke biskupske konferencije te Crkve u Brazilu koja je osnovala udrugu za provjeru informacija o vjerskim temama Bereia. Istaknula je i primjere dezinformacija u našim medijima, a s obzirom na dugogodišnje iskustvo glavne urednice Informativne katoličke agencije (IKA) do 2018. godine, s prisutnima je podijelila načine kako se IKA borila protiv dezinformacija.

Posljednje predavanje „Novinarska radionica” održala je Hana Kilijan, mag. comm. te je iz iskustva trenutnog rada u IKA-i uputila na najčešće primjere nepoznavanja teološke terminologije i nepreciznosti u izvještavanju. Definirala je razliku između vijesti i izvještaja, naglasila da svaki tekst koji se šalje u medije mora biti točan, aktualan, nepristran i cjelovit, podsjetila je na 5W+H kao i strukturu obrnute piramide, ukazala na razliku između nagovora, homilije i propovijedi te svetkovine, blagdana i spomendana; istaknula važnost točnog pisanja titula i službi te ukazala na jezične konstrukcije koje se često rabe, a bilo bi ih dobro izbjegavati. Župni dopisnici tijekom predavanja postavljali su pitanja i iznosili nedoumice te pokazali zauzetost i spremnost pridonijeti točnom i istinitom izvještavanju o događanjima iz svojih župnih zajednica.