U muftijinoj pratnji bio je tajnik Mešihata Nermin Botinjić i glavni imam Medžlisa Slavonski Brod ef. Husret Hasanović, a uz biskupa je bio moderator Biskupskog ordinarijata u Požegi Ivica Žuljević. Susret je upriličen prigodom druge obljetnice „Deklaracije o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički suživot“ koju su potpisali papa Franjo i veliki imam Ahmed Al-Tayyeb 2019. u Abu Dhabiju te obljetnice Konferencije međureligijskog i međukulturalnog dijaloga „Ljudsko bratstvo – temelj mira i stabilnosti u svijetu“ koji je organizirao u Zagrebu Mešihat Islamske zajednice u suradnji s Hrvatskom biskupskom konferencijom.

Biskup Škovrčević izrazio je radost što su Ujedinjeni narodi prihvatili poticaj velikog imama Al-Tayyeba i pape Franje te su 4. veljače proglasili Međunarodnim danom ljudskog bratstva, koji smo nedavno prvi puta proslavili . Darujući muftiji Hasanoviću hrvatski prijevod Enciklike pape Franje „Fratelli tutti“, kazao je kako sam Sveti Otac u njoj spominje  da mu je za njezino pisanje veliki poticaj dao veliki imam Ahmad Al-Tayyeb. Spomenuta Enciklika postala je carta magna, mala knjižica s velikom nakanom da posluži čovječanstvo u nastojanju oko njegove povezanosti u bratskim odnosima. Ona nije skup romantičarskih ili revolucionarnih ideja o ljudskom bratstvu, poput nekih koje se od Francuske revolucije pa do komunizma u XX. stoljeću završile krvavo, ne počinje od onoga što bi ljudi trebali s obzirom na međusobnu povezanost učiniti, nego od onoga što je Bog učinio kada je stvorio svakog čovjeka, bez obzira na nacionalnu, rasnu ili klasnu pripadnost, po čemu su oni braća i sestre te su pozvani to životom očitovati, ustvrdio je biskup. Kazao je kako je spomenuta Deklaracija i Papina Enciklika snažan poticaj za razmišljanje o međusobnoj povezanosti i djelovanju svih ljudi i u Hrvatskoj. Zahvalio je muftiji Hasanoviću što Vijeće HBK za ekumenizam i dijalog ima u njemu dokazanog podupiratelja i suradnika u navedenom pogledu. Biskup je uz Encikliku uručio muftiji i svoju Korizmenu poruku za 2021. godinu pod naslovom „Gdje ti je brat?“ (Post 4,9), u koju je ugradio pojedinosti iz spomenute Deklaracije i Enciklike.

Muftija Hasanović izjavio je kako ga osobno veseli što u biskupu Škvorčeviću ima sugovornika i brata te se raduje što njihova suradnja za opće dobro ima uzlaznu putanju, a što je na tragu Deklaracije koju su potpisala dvojica najvećih moralnih autoriteta danas u svijetu: papa Franjo i veliki imam Ahmad Al-Tayyeb. Još je dodao da ga kao čovjeka i vjernika također veseli da je s ovih prostora jedini sudjelovao u procesu nastanka i potpisivanja Povelje o ljudskom bratstvu koja je zasigurno najveći civilizacijski iskorak dvojice moralnih autoriteta u 21. stoljeću. Naglasio je da dijalog nema alternativu i da bratstvo ima ishodište u jedinomu Bogu. Napomenuo je kako biskup Škvorčević i on današnjim susretom žele posvjedočiti vlastitim primjerom da u Hrvatskoj ne postoji neki „suživot“, nego život pripadnika različitih vjerskih zajednica.

Na pitanje novinara kako ovaj trenutak ocjenjuju kada govore o međureligijskom dijalogu, muftija Hasanović je odgovorio kako sama činjenica da se vesele zajedničkom susretu, da okupljaju i povezuju različite vjerske zajednice, kao i to da osmišljavaju zajedničke programe najbolje potvrđuje kvalitetu toga dijaloga. Biskup Škvorčević je dodao da taj dijalog nije teoretske ili deklarativne naravi, nego konkretan odnos ljudi koji pripadaju različitim religijama i kako se on očituje na različitim razinama, spomenuvši kao primjer i suradnju katoličkih škola te islamske škole, koje promiču povezanost mladih ljudi utemeljenu u vjeri, dobrohotnosti, suradnji i prijateljstvu. Spomenuo je da je na našem području među povijesnim ranama i Jasenovac, te je zahvalio muftiji što je on osobno prije dvije godine sudjelovao na međureligijskom molitvenom susretu u Jasenovcu i što će na Dan čišćenja povijesnog pamćenja u Požeškoj biskupiju sljedećeg 26. ožujka ponovno biti na takvom skupu. Međusobna povezanost konkretno se očitovala i nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, kada je – kako je spomenuo biskup Škvorčević – spontano progovorila ljudska dobrota i plemenitost, koja nije razlikovala ni vjeru ni nacionalnu pripadnost, nego je u stradalnicima prepoznala samo žrtvu i svjedočila suosjećajnost. Zahvalio je muftiji i na onom što je on osobno zajedno s članovima Islamske zajednice u Hrvatskoj tom prigodom učinio,  spomenuvši i potporu koju biskup pružio i gornjo-karlovačkom episkopu Gerasimu i pravoslavnim vjernicima nastradalima u potresu.

Na pitanje novinara o izboru novog patrijarha Srpske pravoslavne Crkve, biskup Škvorčević je istaknuo kako smatra nepriličnim javno o njem izražavati sudove ili prosudbe. Kazao je da želi samo ponoviti kako je prigodom njegova ustoličenja za zagrebačko-ljubljanskog metropolita 2014. godine čestitao za njegov nastupni govor, rekavši da je on nova kulturološka činjenica na našim prostorima, jer je metropolit u njem očitovao intelektualnu širinu, snagu duhovnosti i evanđeosku hrabrost. Izrazio je uvjerenje da će on na toj kulturološkoj crti djelovati i kao patrijarh, poželjevši mu Božji blagoslov i pomoć u poteškoćama kojih neće nedostajati. Muftija Hasanović opisao je patrijarha Porfirija kao čovjeka iskrenog dijaloga koji je to svjedočio u Zagrebu na različitim razinama i na različite načine.

Na kraju susreta muftija Hasanović uručio je biskupu Škvorčeviću dar od osamdesetak knjiga u izdanju Mešihata islamske zajednice, a biskup uzvratio darom knjiga u izdanju Požeške biskupije.