Nadbiskup Srakić: Svijet pripada jednostavnim, skromnim ljudima našega stoljeća

U propovijedi nadbiskup je istaknuo da je sv. Antun Padovanski jedan od najpopularnijih svetaca u Crkvi odmah iza svetih osoba nazaretske obitelji Isusa, Marije i Josipa. Doista, raširenost njegova štovanja bez premca je u popisu svetaca. Zasluge sv. Antuna kao propovjednika i apostola bile su više nego dovoljne da ga učine svecem svih vremena no, njegova popularnost ima drugo značenje. Ona dolazi od brojnih čudesa koja mu se se pripisuju, o njemu se govori u superlativu jer je moćni zagovornik.

Nadbiskup Srakić podsjetio je kako sv. Antun bio u dobu velikih sekti, otpada od Crkve, u doba kada je trebalo obnoviti Crkvu. „No, sv. Antun nije postao svetac samo trinaestoga stoljeća, nego svih stoljeća do naših dana. Čim je izdahnuo, ulicama su odjekivali dječji glasovi: ‘Umro je svetac.’ Siromasi su kazali: ‘Umro nam je prijatelj.’ Bolesnici su kazali: ‘Umro nam je liječnik.’ Nisu čekali dugo, ni godinu dana, i papa Grgur IX. proglasio je sv. Antuna svetim. Zašto? Sv. Antun je svetac maloga čovjeka. Sv. Antun i nakon sedamsto i više godina moderan je i privlačan svetac. Kad je sv. Antun nastupio pojavila se dobrostivost, čovjekoljublje. On je svetac socijale, socijalnoga djelovanja. Svi se njemu utječu: obitelji, samci, zaručnici, rodilje, žene nerotkinje, žene u porodu. Njega štuju prosjaci, putnici, ljudi kojima je potreban savjet, jednostavno – svi ga štuju: i vojnici, šutljivi seljaci, stanovnici gradova, pronalazači raznih stvari. Zašto? Vidjeli su da je to čovjek kojemu svi mogu pristupiti“, rekao je nadbiskup.

Svako vrijeme ima svoje potrebe, a svako vrijeme pomalo sliči i na vrijeme prije. Antun pomiruje redom, i stranke sa strankom, papu s vladarima. Koga da mi zamolimo, kome da se uteknemo u nevolji u kojoj se nalazimo, pitao je mons. Srakić. Upozorio je da kad se stranke u Hrvatskoj svađaju, Hrvatska ne raste, nego se smanjuje. Oni kojima je dosta svađe, napuštaju Hrvatsku. Tko nam je potreban, kome da se molimo, pitaju vjernici. „Ako ne znaš kome, onda sv. Antunu. On je sveznadar. On je enciklopedija pomoći svima, jer je doista bio čovjek koji se razdavao svima“, istaknuo je nadbiskup Srakić.

Istaknuo je kako je sv. Antun nije uspio posvađane pomiriti, ali je ipak uspio neke zakone humanizirati svojim nastupima, svojim propovijedima. „Utječimo se sv. Antunu koji je bio pomoćnik sirotinje. On je gledao na jadnike, prognanike. Narod je shvatio: ako je sv. Antun pomagao sirotinju, onda možemo i mi, pa je prije 150-tak godina ustanovljen Kruh sv. Ante. Možda, kad čovjek gleda, to je sitan novčić, kao ona sirota udovica koja je u kasu stavila svoj sitni novac, a Isus je kazao da je svoj cijeli život uložila u to. I mi smo osjetili koliku pomoć za vrijeme nedavnoga rata, koliko je upravo Kruh sv. Ante pomogao. Tko je sačuvao sjemeništa, samostane nakon II. svjetskoga rata. Bogataši? Ne. Oni su nam oteli sve. Oni koji su bili na vlasti? Ne. Sačuvali su ih one jednostavne siromašne osobe, obitelji, koje su od svoga siromašnoga otkidale i davale. I to je veličina. Tko je bio najveći darovatelj i najveći dobrotvor za vrijeme ovoga prošloga rata? Zar je to bio Zapad? Ne. Najveći dobročinitelj je bio upravo siromašni hrvatski narod, kršćanski, katolički narod.“

Nadbiskup Srakić istaknuo je i to kako sv. Antun nije bio samo jednostavan, nego i učen, i ne samo učitelj svoga vremena, nego i učitelj i nas, ljudi 21. stoljeća. Stoga je pozvao: „Držite se sv. Antuna, njegova primjera, njegovih riječi i onda će te znati da idemo pravim putem. Ne putem napuhanih velikana, nego putem jednostavnih ljudi, jer svijet, sadašnjost, pripada jednostavnim, skromnim ljudima našega stoljeća.“

I ove se godine na svetkovinu sv. Antuna Padovanskoga u „maloj crkvi“ u Vinkovcima, koja je „ispovjedaonica Vinkovaca i cijele okolice“ okupilo na tisuće hodočasnika. Blagdanske mise od ranih jutarnjih sati predvodili su: o. Jere Vujić, OFM Conv., o. Martin Dretvić, OFM Conv., vlč. Nikola Kaurin, o. Ilija Sudar, o. Matija Antun Mandić, mons. Tadija Pranjić i vlč. Ladislav Dort. Blagoslov djece i ljiljana predvodio je domaći gvardijan o. Željko Klarić. Trodnevnicu uoči blagdana predvodili su vlč. Dejan Bubalo, o. Branko Janjić, TOR., i o. Željko Klarić.