Uz dvodnevni simpozij, program obilježavanja obuhvatit će i zahvalno misno slavlje te svečanu akademiju. Program je otvorila Martina Kuveždanin, dipl. theol., izvršna urednica Vjesnika, a molitvu je predvodio izv. prof. dr. sc. Davor Vuković, član Uredničkog vijeća Vjesnika.

Prvi je pozdravnu riječ uputio prof. dr. sc. Ivica Raguž, v. d. dekana đakovačkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Istaknuo je kako je Strossmayer 187 8. u predgovoru za biskupijski obrednik rekao da je svaka knjiga mrtvo slovo ako se ne prima, ne čita, ne razmatra, ne prijateljuje, ne oživljuje našim ustima i riječima. Tako smo se i mi danas okupili da oživimo Vjesnik naše nadbiskupije. Ovdje smo da oćutimo božansku riječ u vlastitom životu izrečenu kroz mnoge riječi svih onih koji su dali doprinos Vjesniku, istaknuo je prof. Raguž.

Sljedeći se obratio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Na početku govora čestitao je svim suradnicima Vjesnika ovu veliku obljetnicu. Naglasio je da je Vjesnik mijenjao svoje ime tijekom godina, no izlazio je neprekidno, unatoč čestim poteškoćama tijekom povijesti. On je prvenstveno bio i ostao časopis za pastoralnu orijentaciju svećenika, da svećenici surađuju i da se i na taj način dodatno obrazuju. Nadbiskup je naglasio da je Vjesnik najstariji živući vjerski časopis u Hrvatskoj te je zahvalio izv. prof. dr. sc. Borisu Vuliću, glavnom i odgovornom uredniku Vjesnika na dovršenju digitalizacije Vjesnika prošle godine.

Rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac istaknuo je kako je to zaista veliki događaj jer 150 godina nije malen broj. Zahvalio je svima, od osnivača Vjesnika, odnosno Glasnika biskupu Strossmayeru, pa do današnjeg dana svim urednicima i suradnicima. Isto tako, naglasio je da je još veći uspjeh što se unatoč svim poteškoćama kroz povijest, Vjesnik uspio neprekidno izdavati.

Profesor emeritus i upravitelj Zavoda HAZU-a za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu prof. dr. sc. Pero Aračić istaknuo je da je Vjesnik nastao tako što je biskup Strossmayer tražio načine kako da komunicira sa župnicima. Zato je 1873. pokrenuo Glasnik koji je izlazio svakih 14 dana i sadržavao je njegove okružnice, pisma i poslanice. Glasnik je povjerio profesorima s Visokog bogoslovnog učilišta i to je bilo djelo Božje providnosti jer se na taj način Glasnik, danas Vjesnik širio i dosegao današnje razmjere. Profesor je istaknuo da se svatko od prisutnih treba zapitati što može učiniti za daljnji razvoj i širenje Vjesnika.

Dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu prof. dr. sc. Darko Tomašević naglasio je da je jako važno da Vjesnik i dalje ostane mlad i nakon 150 godina neprekinuta izlaženja. Za usporedbu ispričao je priču o ženi kojoj je bila dijagnosticirana teška bolest. Nazvala je župnika i dogovarala s njim detalje sprovoda. Tražila je da joj se u desnu ruku stavi vilica. Razlog je bio taj što su joj na večerama govorili da zadrži vilicu jer je to značilo da najbolje tek dolazi pa su na taj način ljudi koji ju budu vidjeli trebali znati da dolazi ono najbolje, život vječni. Tako i svi prisutni suradnici Vjesnika trebaju zadržati pero, da pokažu da Vjesnik nije na samrti, već da tek ide prema najboljem, istaknuo je dekan Tomašević.

Pozdravljajući prisutne, dekan Teološkog fakulteta u Ljubljani prof. dr. sc. Janez Vodičar rekao je kako Vjesnik nije samo snažio pastoralne djelatnike u svojoj biskupiji, već je potaknuo i druge, u drugim biskupijama, da traže načine za širenje evanđelja. Naglasio je da je Vjesnik u Sloveniji uvijek bio primjer i poticaj tamošnjim crkvenim suradnicima.

Dekan Filozofskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Ivan Trojan naglasio je kako su Katolički bogoslovni fakultet i Filozofski fakultet bratski fakulteti koji promiču iste vrijednosti i da se stoga trebaju držati zajedno. Rekao je kako veličinu Vjesnika i ovoga događaja možemo vidjeti i iz svih institucija koje su prisutne, kao što su HAZU i Matica Hrvatska. Iz toga razloga treba težiti za nastavkom izdavanja ove važne tiskovine u nadi da će se svi ponovno okupiti na sljedećoj obljetnici.

Na kraju prisutnima se obratio glavni i odgovorni urednik Vjesnika izv. prof. dr. sc. Boris Vulić. Do sada je ukupno objavljeno 2492 broja ovoga časopisa, a on sam dvadeseti je odgovorni urednik Vjesnika. Glasnik je od samoga početka bio sredstvo te izraz povezivanja i zajedništva. Nadišao je svoje prirodne granice pa tako ima svoje čitatelje u 13 zemalja. Vjesnik i sada povezuje brojne ljude i zajednice, rekao je urednik i zahvalio svima koji su doprinijeli i koji doprinose izdavanju Vjesnika, njegovom širenju i posebno onima koji su doprinijeli organizaciji ove proslave.