Na panelu Demografija II. o mjerama demografske politike u Republici Hrvatskoj
Foto: Ivan Ojdanić // Demografija II.
Na panelu Demografija II. održanom u subotu, 23. listopada u Zagrebu u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji (HBK) u sklopu Šestog hrvatskog socijalnog tjedna doc. dr. sc. Ivan Malbašić istaknuo je kako je jedan od primjera dobre prakse u Hrvatskoj za promicanje obitelji s više djece djelovanje Udruge obitelji s troje ili više djece čija je misija "doprinijeti stvaranju boljih uvjeta života za obitelji u Hrvatskoj, a osobito onih s troje ili više djece, kako bi obitelji bile ishodište zrelih pojedinaca i nositelji razvoja društva".
Govoreći o demografskim izazovima i jedinicama lokalne i područne samouprave dr. sc. Domagoj Novosel istaknuo je kako je Republika Hrvatska podijeljena na 576 jedinica mjesne i područne (regionalne) samouprave te na 20 jedinica područne samouprave s nazivom županija. Vjeruje kako su zbog velikog broja lokalnih jedinica upravo one od iznimne važnosti za demografsku revitalizaciju zemlje.
“Mjere koje donose mjesni organi vlasti autonomne su u odnosu na središnju vlast. Stoga je suradnja državnih i mjesnih vlasti od iznimne važnosti za cjelovitu i temeljitu demografsku politiku”, istaknuo je dr. sc. Novosel.
Naglasio je kako je s 2019. godinom tadašnje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku počelo prikupljati mjere demografskog predznaka na razini županija, gradova i općina. Novim ustrojem ministarstava i središnjih državnih ureda u ljeto 2020. godine tu je obvezu preuzeo Središnji državni ured za demografiju i mlade te su se počele održavati konferencije na razini županija, gradova i općina kako bi se govorilo o demografskim mjerama koje se provode.
“Jedinice lokalne i područne samouprave važan su čimbenik pri donošenju demografskih mjera jer su one poznavatelji situacije svoga područja i prvi predlagatelji tih mjera. Važno je usmjeriti mjere na mlade kako bi se oni vratili u svoj grad nakon školovanja u većem gradu”, zaključio je dr. sc. Domagoj Novosel.
O socijalnim ulaganjima Republike Hrvatske u djecu i obitelj u odnosu na druge europske zemlje govorio je prof. dr. Zdenko Babić. Pritom je naglasio kako određene obiteljske naknade, primjerice dječji doplatak, nisu mijenjane posljednjih petnaestak godina.
“Dohodovni cenzus, koji se još uvijek primjenjuje u hrvatskom sustavu dječjeg doplatka, mijenjan je 2018. godine, ali je i danas prenisko postavljen. Time čak i obitelji koje su u financijski izazovnom položaju nemaju pravo na dječji doplatak u Hrvatskoj”, naglasio je prof. dr. Babić.
Kao pozitivan primjer europske zemlje koja stalno ulaže u obitelj prof. dr. Babić istaknuo je Poljsku. Kako je rekao, Poljska je 2016. godine uvela univerzalan dječji doplatak pod nazivom 500+ obitelj te od tada svako dijete u Poljskoj bez obzira na socio-ekonomsku situaciju dobiva mjesečno 500 zlota, što je protuvrijednost 110 eura (825 kuna).
“Poljski primjer dobar je za Hrvatsku jer svjedoči da je moguće priječi s riječi na djela. Samo ako se obitelj na razini Vlade stavi u središte nacionalnih prioriteta, moguće je bitno povećati i ulaganja u obitelj i i dječju dobrobit bez kojih je iluzorno očekivati demografsku revitalizaciju u Hrvatskoj”, zaključio je prof. dr. Zdenko Babić.
Hoće li se obitelj jednog dana gledati u zoološkom vrtu kao eksponat, upitao se doc. dr. Ivan Malbašić držeći predavanje pod nazivom “Obitelj u zoološkom vrtu”. Podsjetio je kako se obitelj definira kao temeljna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga srodnika, primarno roditelja i njihove djece.
“Ovakvo određenje obitelji na prvi je pogled samo po sebi razumljivo, a pogotovo zato što ovo nije hipoteza bez osnove, nego nešto što se od pamtivijeka živi u svim narodima i kroz sve naraštaje. Međutim, u današnjem vremenu svjedočimo naglom procesu promjene razumijevanja obitelji te obitelj prestaje biti osnova, jezgra društva, pa zapravo ni ne znamo današnju pravu definiciju obitelji”, naglasio je doc. dr. Malbašić.
Nadodao je kako današnje okruženje mijenja mnoge paradigme, pa tako i tradicionalna obitelj postaje sve više neatraktivna i nepoželjna. Prema Malbašićevim riječima, osobito se to odnosi na djecu koja se više ne smatraju blagoslovom i radosti već teretom i preprekom.
“Jedan od primjera dobre prakse za promicanje što većeg broja djece u obitelji u Hrvatskoj je djelovanje Udruge obitelji s troje ili više djece čija je misija ‘doprinijeti stvaranju boljih uvjeta života za obitelji u Hrvatskoj, a osobito onih s troje ili više djece, kako bi obitelji bile ishodište zrelih pojedinaca i nositelji razvoja društva’. Treba nam više takvih i sličnih odvažnih inicijativa, a na svakom je od nas da se u njih uključi i da nađe način kako da ih podrži”, poručio je doc. dr. Ivan Malbašić naglasivši da, ako se to ne učini, obitelj će se moći vidjeti samo u zoološkom vrtu ili muzeju kao eksponat.
Panel Demografija II. održan je u sklopu Šestog hrvatskog socijalnog tjedna u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve u Zagrebu u subotu, 23. listopada u zgradi Hrvatske biskupske konferencije.
Foto: Ivan Ojdanić // Demografija II.
Foto: Ivan Ojdanić // Demografija II.